Zajednički granični prelazi od velikog značaja za zemlje Zapadnog Balkana - Željeznica i Luka Bar mogu da donesu ogromnu privrednu korist Crnoj Gori

Zapadni Balkan bi trebalo da bude bolje povezan, zbog čega su neophodna ulaganja u infrastrukturu, saopštio je direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice, Matej Zakonjšek, i dodao da željeznica i Luka Bar imaju potencijala da donesu korist Crnoj Gori.

Zakonjšek je kazao da je ponekad lakše putovati između glavnih gradova regiona avionom preko Istanbula ili Beča, nego automobilom, dok željeznica u većini slučajeva nije ni opcija.

- Ovo ograničava ekonomski potencijal regiona. Neadekvatne transportne mreže, kako u pogledu kvaliteta tako i u pogledu pokrivenosti, ozbiljno ograničavaju povezanost proizvođača i potrošača sa globalnim i regionalnim tržištima. Rješenja ovih pitanja zahtijevaju ulaganja u infrastrukturu, ali i nekoliko sastanaka između regionalnih partnera - rekao je Zakonjšek u intervjuu agenciji Mina-business.

On je naveo da Ekonomski i investicioni plan Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan daje prioritet investicijama u središtu Trans-evropske transportne mreže (TEN-T), koje imaju strateški značaj za region i EU.

- U Crnoj Gori to znači da se u punoj mjeri koristi željeznička trasa koja povezuje Beograd sa Podgoricom i Lukom Bar. Postoji plan za rehabilitaciju željezničke pruge od Jadranskog mora do granice sa Srbijom. Rehabilitacija će takođe donijeti bolju povezanost Luke Bar sa zaleđem, povećanje bezbjednosti i kvaliteta usluga u putničkom i teretnom saobraćaju i promovisati željeznicu kao zeleni vid saobraćaja - smatra Zakonjšek.

U EU je, kako je objasnio, željeznica odgovorna za manje od 0,5% emisija gasova sa efektom staklene bašte u vezi sa transportom.

- To ga čini jednim od najodrživijih oblika putničkog i teretnog saobraćaja, sa velikim potencijalom da donese korist Crnoj Gori, sa svojom tri decenije dugom istorijom ekološke države - poručio je Zakonjšek.

On je dodao da će vrijeme putovanja vozom biti dodatno skraćeno nakon završetka zajedničke željezničke stanice u Bijelom Polju.

- Pored zajedničkih željezničkih graničnih prelaza, Crna Gora može da nastavi sa uspostavljanjem zajedničkih drumskih graničnih prelaza Dobrakovo/Gostun, koji je glavni prelaz sa Srbijom - rekao je Zakonješk.

Prema njegovim riječima, prednosti zajedničkih graničnih prelaza su poboljšana koordinacija, uklanjanje suvišnih kontrola, optimalno korišćenje resursa i smanjenje vremena čekanja, što može dovesti do nižih troškova transporta.

- Isto važi i za granične prelaze između Crne Gore i Albanije. Plan je da se zajedničke kontrole na Sukobin/Murićan prošire i na transport robe, kao i da se takav model uvede na Božaj/Hani i Hotit, jedan od najljepših graničnih prelaza u regionu - saopštio je Zakonjšek.

Kada je riječ o putevima, Ekonomsko-investicionim planom predviđena su poboljšanja na putu od Podgorice do Sarajeva, čime će se obezbijediti direktnija veza među susjedima.

- Takozvani Plavi magistralni put duž jadranske obale takođe je dio Ekonomskog i investicionog plana, pod okvirom Flagship 3. Budvanska obilaznica je najnaprednija dionica u Crnoj Gori i biće značajno unapređena do 2027. godine, sa idejnim projektom u pripremi i odobrenim grantom za investicije u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) - objasnio je Zakonjšek.

On je podsjetio da je uloga Stalnog sekretarijata Transportne zajednice da okupi važne aktere iz regiona i pomogne u implementaciji politika koje će povezati građane i privredu na Zapadnom Balkanu.

- Da bi se postigla puna integracija u transportno tržište EU, cio region bi trebalo da radi istovremeno na sprovođenju reformi, usvajanju standarda i izgradnji i unapređenju infrastrukture - rekao je Zakonješk.

On je rekao da će povećanje brzine voza od Bara do Beograda sa sadašnjih 50-80 kilometara na sat (km/h), na projektovanu brzinu od 80 km/h, imati mali efekat ako građani moraju da čekaju na dvije granice na carinske i pasoške provjere.

- U cilju bolje regionalne saradnje možemo uspostaviti zajedničke granične kontrole kao najnapredniji način saradnje graničnih organa, koji dovodi do smanjenja vremena čekanja. Dodatni razlog za ulaganje u ovu rutu je njen veliki turistički potencijal. Vožnja vozom od Bara do Beograda svjetski je poznata po spektakularnoj prirodi, tunelima i mostovima, koji i dalje oduševljavaju putnike kao inženjerska čuda - smatra Zakonjšek.

Govoreći o auto-putu Bar - Boljare, Zakonjšek je rekao da je u njegovim brojnim posjetama Crnoj Gori imao priliku da vidi taj impresivni inženjerski projekat.

Projekat je jedan od najvažnijih u Crnoj Gori i kao dio Ekonomskog i investicionog plana, u okviru Flagship 3, ispunjava uslove za finansiranje EU.

- Transportna zajednica će podržati sve investicije u puteve koje se rade u skladu sa standardima EU, uključujući i ekološke. Takođe smo posvećeni investiranju u puteve koji su pogodni za budućnost. U slučaju Bar-Boljare to znači primjenu pametnih i dugoročnih tehnoloških izbora, kao što su Inteligentni transportni sistemi (ITS). Modernizacija i dobro održavanje puteva ostaju jedan od naših prioriteta, a mi ćemo tom procesu pružiti svu potrebnu podršku kada auto-put proradi - rekao je Zakonjšek.

Na pitanje koji su najvažniji projekti koje Transportna zajednica planira da realizuje u ovoj godini, a koji će biti značajni za Crnu Goru i region, Zakonjšek je odgovorio da sve inicijative Stalnog sekretarijata uživaju punu podršku vlasti u Crnoj Gori.

- Nastavićemo da se oslanjamo na sjajnu saradnju sa ministrom kapitalnih investicija Mladenom Bojanićem i njegovim timom, kako bismo ostvarili naše zajedničke ciljeve u ovoj godini - dodao je Zakonjšek.

Sekretarijat će, kako je rekao, nastaviti da se fokusira na Luku Bar, zbog njenog značaja za privredu Crne Gore.

- Bolja integracija sa željezničkom i drumskom saobraćajnom mrežom Beograd-Bar donijeće ekonomske koristi i poboljšati atraktivnost ekološki prihvatljivog intermodalnog transporta. Naš Akcioni plan za vodeni transport i multimodalnost biće od posebnog značaja za oblast pomorstva u Crnoj Gori i Luku Bar, kao osnovnu pomorsku luku proširene TEN-T mreže - objasnio je Zakonjšek.

On je najavio da će prioritet biti i na tome da putevi u regionu budu bezbjedniji.

- Na Zapadnom Balkanu broj preminulih i povrijeđenih je iznad prosjeka EU. Putni prelazi, raskrsnice puteva i željezničkih pruga, jedna su od najosetljivijih tačaka u unutrašnjem saobraćaju. Oko 55% svih nesreća na pružnim prelazima su sa smrtnim ishodom ili su teške - precizirao je Zakonješek.

Transportna zajednica je, kako je podsjetio, zajedno sa regionalnim partnerima i uz podršku EU, mapirala najkritičnije pružne prelaze u regionu i radi na povećanju njihove bezbjednosti unapređenjem infrastrukture i obukom osoblja.

- Nakon toga će uslijediti kampanja za podizanje svijesti javnosti širom regiona, kako bi se naši građani upozorili na opasnosti pružnih prelaza, potrebu njihovog propisnog obilježavanja, kao i na to koja pravila saobraćaja treba poštovati prilikom vožnje preko ovih raskrsnica - naveo je Zakonjšek.

Nakon prošle godine, koja je određena kao godina željeznice u EU, u ovoj godini će fokus biti na "ozelenjavanju" investicija u puteve, primjenu naprednih IT tehnologija, elektronsku naplatu putarine i bezbjednost na putevima.

- Imajući ovaj cilj na umu, naš Samit o putevima ove godine okupiće donosioce odluka, finansijske institucije i stručnjake za dijalog o politici drumskog saobraćaja, sa ciljem razvoja bezbjednije, efikasnije, digitalizovane, održive i zelene putne infrastrukture u regionu, u skladu sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan - zaključio je Zakonjšek.