Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Žugić: Evropa sad ima dalekosežne posljedice, reforme sprovoditi postupno
Izvor: Mina
Nedjelja, 02.01.2022.
13:06
Nedjelja, 02.01.2022.
13:06
Komentari
Radoje Žugić (Foto: YouTube/screenshot)
On je u intervjuu u prazničnom izdanju Pobjede ocijenio da u cilju izbjegavanja mogućih negativnih efekata po javne finansije, takve reforme treba sprovoditi postupno i uz minimalne poremećaje.
Žugić je podsjetio da je na održanim sjednicama Savjeta i Savjetodavnog odbora CBCG pozdravljena zamisao planiranih fiskalnih reformi i pozitivno ocijenjeno najavljeno poboljšanje ekonomskog položaja građana, posebno najsiromašnijih kategorija.
- Takođe, najavljeno smanjenje opterećenja zarada, koje je trenutno visoko, donosi benefite za privredu, obezbjeđujući prostor za liječenje njene ključne ranjivosti – nedovoljne konkurentnosti. Pozdravljene su i najavljene snažnije aktivnosti na planu suzbijanja sive ekonomije - saopštio je Žugić.
Ipak, kako smatra, postoje određene nejasnoće u vezi sa najavljenim programom Evropa sad, prvenstveno u dijelu izvora finansiranja i precizne kvantifikacije uticaja predloženih mjera.
- Po mom ličnom mišljenju, implementaciji ovako krupnih reformi treba da prethodi detaljna i višeslojna analiza, na osnovu čijih rezultata treba razmotriti više mogućih scenarija. Takođe je preporučljivo da se, u cilju izbjegavanja mogućih negativnih efekata po javne finansije, ovakve reforme sprovode fazno, odnosno postupno i uz minimalne poremećaje - objasnio je Žugić.
Prema njegovim riječima, povećanje minimalne zarade nosi izvjestan fiskalni rizik, jer povlači pitanje usklađivanja koeficijenata između zaposlenih sa nižom i visokom stručnom spremom.
- Ovo, dalje, uzrokuje dodatno budžetsko opterećenje, imajući u vidu da je u javnom sektoru, koji ne stvara novu vrijednost, zaposleno skoro 40% od ukupnog broja zaposlenih. Napominjem i da bi povećanje zarada uvijek trebalo da se temelji na povećanju produktivnosti i širenju poreske osnove (novo zapošljavanje) - rekao je Žugić.
Kako je dodao, mogući neželjeni efekat ideje da se poslodavci oslobode dijela obaveza prema državi - doprinosa na zdravstveno osiguranje i neoporezivi dio zarade, uz odricanje isplata zarada "na ruke" i uredno prijavljivanje svih zaposlenih, može biti smanjenje broja zaposlenih ili dalja poreska evazija, uprkos očekivanom smanjenju sive ekonomije.
- Takođe, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji čine 70-75% ukupnih primitaka, će učiniti Fond za zdravstveno osiguranje u visokom stepenu zavisnim od budžeta - tvrdi Žugić.
On smatra da je neophodno i detaljno analizirati prihodnu stranu budžeta, kako bi se dobila procjena da li će planirano progresivno oporezivanje zarada, uvođenje dodatnih akciza i suzbijanje sive ekonomije, nadomjestiti planirane troškove.
- Treba imati u vidu da progresivno oporezivanje zarada i povećanje korporativnog oporezivanja može uticati nepovoljno na investicioni ambijent, a da povećanje akciza može voditi rastu sive ekonomije i, čak, smanjivanju javnih prihoda, kao što se to već dešavalo u prošlosti - naveo je Žugić.
Žugić je saopštio da sa posebnom pažnjom treba analizirati uticaj rasta zarada na rast penzija od naredne godine, što može dodatno povećati budžetski deficit.
- Naime, odnos broja penzionera i korisnika prava iz PIO i broja zaposlenih nije adekvatan, što već predstavlja veliko opterećenje i pritisak na penzioni sistem - dodao je Žugić.
On je, imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da najavljene reforme imaju dalekosežne posljedice, još jednom naglasio važnost sprovođenja detaljne i višeslojne analize na bazi čijih rezultata treba donijeti odluke.
Na pitanje da li sve banke na tržištu stabilne i da li nekoj treba dokapitalizacija, Žugić je odgovorio da je stabilnost bankarskog sektora u Crnoj Gori očuvana i tokom krize izazvane širenjem koronavirusa, što je, između ostalog, rezultat zdravih bilansa banaka prije izbijanja pandemije.
Očuvanju stabilnosti banaka su doprinijele privremene mjere koje je CBCG kreirala u cilju olakšavanja posljedica pandemije privredi i građanima.
Analiza indikatora poslovanja za 11 mjeseci prošle godine potvrđuje da su sve banke stabilne, likvidne i dobro kapitalizovane.
Aktiva i depoziti bilježe kontinuirani rast u prošloj godini i na kraju novembra dostižu istorijski najviše nivoe. Aktiva banaka je 5,3 mlrd EUR, a depoziti skoro 4,2 milijarde.
- I kreditna aktivnost banaka je bila dinamična, pa su novoodobreni krediti za 11 mjeseci iznosili skoro 970 miliona EUR, što je 20 odsto više u odnosu na isti period 2020 godine. To potvrđuje da su banke nastavile da daju snažnu podršku ekonomskom oporavku zemlje - naveo je Žugić.
Na pitanje koji će biti najveći izazovi za ekonomiju u ovoj godini, Žugić je odgovorio da su ključni izazovi vezani za fiskalnu sferu i, posebno, dalje kretanje javnog duga.
- Procijenjeni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini uticaće na smanjenje učešća javnog duga u BDP-u. Takođe, završetak najkrupnijeg infrastrukturnog projekta u državi - izgradnje autoputa, vodiće postepenom opadanju javnog duga - rekao je Žugić.
Na pitanje kakvo kretanje kamatnih stopa na kredite očekuje u ovoj godini, a kakvo na štednju, Žugić je odgovorio da u anketi o kreditnoj aktivnosti banke ocjenjuju da će kamatne marže, provizije i naknade za privredu i stanovništvo nastaviti pad.
- Imajući to u vidu, očekujemo nastavak stabilizacije kamatnih stopa. Važno je napomenuti da one određuju stanje na tržištu i da su pod uticajem više faktora, poput rizika zemlje, ranjivosti realne ekonomije, troškova poslovanja banaka, sa posebnim akcentom na izdvajanje sredstava za potencijalne kreditne gubitke, posebno nakon završetka krize - zaključio je Žugić.
Tagovi:
CBCG
Radoje Žugić
Evropa sad
reforme
poreske reforme
minimalna plata
porezi i doprinosi
poreske olakšice
doprinosi za zdravstveno osiguranje
penzije
BDP
banke
likvidnost banaka
kamatne stope
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.