Analiza fiskalnog savjeta: EPS na prekretnici, traži 5 do 6 mlrd EUR investicija, novac obezbijediti povećanjem cijene struje

On je rekao da je 2019. godine urađena analiza poslovanja EPS-a i da su date preporuke za reformu i povećanje investicija.

U TENT-u je 12. decembra ove godine zaustavljena proizvodnja električne energije i oko 130.000 građana je ostalo bez struje zbog nekvalitetnog, blatnjavog uglja koji je korišćen za loženje. Ta termoelektrana nije u rezervama imala ni dovoljne količine mazuta kojim bi se pospješilo sagorijevanje uglja. Zbog interventnog uvoza struje napravljeni su vanredni troškovi koji se mjere desetinama miliona eura.

Dodao je da se kasnilo i u otvaranju novih otkrivki uglja i da postoji "kompresija" plata, odnosno da su one u prosjeku visoke, a da su niske za profesionalni, stručni kadar.

- Do početka 1990-tih Srbija je imala dobro postavljen elektroenergetski sistem i EPS je raspolagao velikim viškom proizvodnih kapaciteta u odnosu na tadašnje potrebe zemlje za električnom energijom. Taj višak omogućio mu je da u prethodnih tridesetak godina bez većih problema podmiruje rast domaće potrošnje, iako i u tom periodu nije investirao dovoljno ni za očuvanje postojećih proizvodnih kapaciteta - navedeno je u analizi.

Te investicije treba da, kako je ukazano, budu osnov energetske stabilnosti zemlje, ali i preduslov za uspješno poslovanje samog preduzeća koje se suočava s postepenim gubitkom tržišnog učešća zbog ulaska drugih proizvođača na tržište.

Fiskalni savjet je upozoravao i da dugogodišnja ulaganja ispod amortizacije počinju da uzimaju svoj danak, da u poslednjih pet godina EPS-ova proizvodnja električne energije opada i da je u 2018. bila za oko 3.000 gigavat sati (GWh), odnosno za 8% manja nego u 2013. godine.

Detaljnija analiza pokazala je da iza tog smanjenja proizvodnje ne stoje jednokratni činioci, već prvenstveno sistemski problemi preduzeća zbog kojih nije moglo da obezbijedi dovoljne količine uglja, potrebnog za proizvodnju električne energije.

Uz to, učestali zastoji u proizvodnji iz različitih razloga, već su u nekoliko navrata usporili ukupni privredni rast Srbije. Tako su problemi u proizvodnji EPS-a u prvoj polovini 2017. oborili stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u toj godini za 0,2 - 0,3 procentna poena, a negativan uticaj na privredni rast ponovio se i u drugoj polovini 2018. godine.

Druga posljedica loše investicione politike EPS-a do 2019. godine, kako je pokazala analiza Fiskalnog savjeta, je to što nijedno postrojenje u tom trenutku nije zadovoljavalo sve nacionalne i EU ekološke propise, pa je to preduzeće pojedinačno najveći zagađivač životne sredine u Srbijii i jedan od najvećih zagađivača vazduha u Evropi, budući da su njegove termolektrane u vrhu liste postrojenja s najvećim emisijama zagađujućih materija.

- EPS je u 2016. godini ispustio više sumpor-dioksida od svih termoelektrana na lignit u EU zajedno, iako je njegova proizvodnja električne energije više nego desetostruko manja - navedeno je u analizi.

Ističe se da su najveći problem EPS-a preveliki troškovi radne snage, usljed viška i neodgovarajuće strukture zaposlenih i darežljivog sistema zarada, pa je najvažniji reformski zadatak za to preduzeće obezbjeđivanje stroge kontrole nad rashodima za zaposlene i priprema odgovarajuće sistematizacije radnih mjesta.

Istaknuto je i da je "specifični problem u poslednjih nekoliko godina značajno velike uplate EPS-a u republički budžet, iako nema dovoljno sredstava ni za sopstveno uspješno poslovanje".