Uskoro nova studija zaštićenog prirodnog dobra Đalovića klisure

Revizijom Studije zaštićenog prirodnog dobra Đalovića klisure biće definisane granice i zone zaštite Parka prirode, dogovoreno je na nedavno održanom sastanku predstavnika lokalne samouprave, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencije za zaštitu životne sredine.

Gostujući tim povodom u emisiji Eko zona Radija Bijelo Polje, Jasmin Ćorović, sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj, kazao je da je Opština Bijelo Polje još 1968. godine proglasila Đalovića klisuru kao zaštićeno prirodno dobro - Spomenik prirode.

- U tom trenutku sama pećina nije bila otkrivena, tek nekoliko godina kasnije je pronađena. Današnje zakonodavstvo je mnogo preciznije i zahtjevnije u odnosu na tadašnje, kada se radi o zaštićenim prirodnim dobrima i generalno o ekologiji, životnoj sredini i zaštiti prirode. To znači, da sva naša zaštićena prirodna dobra, koja su i ranije bila zaštićena, treba ponovo na neki način pogledati i eventualno izvršiti reviziju. Shodno Zakonu o zaštiti prirode, prema članu 35, revizija zaštićenog prirodnog dobra pokreće se u dva slučaja, i to ukoliko se jave promjene na zaštićenom prirodnom dobru i ukoliko ne postoji detaljna studija zaštite tog prirodnog dobra. Mi zadovoljavamo oba uslova kada je u pitanju Đalovića klisura - istakao je Ćorović.

Dodao je da su promjene na zaštićenom dobru uticale na pokretanje ove revizije.

- Još 2017. godine kao resorni sekretarijat zadužen za životnu sredinu, uputili smo zahtjev za pokretanje postupka revizije dva prirodna dobra koja se nalaze na teritoriji opštine Bijelo Polje, a to je upravo Đalovića klisura i Novakovića pećina. Na žalost, nijesmo dobili odgovor, a mislim da su razlozi finansijske prirode, jer sve te studije zaštite koštaju, i moraju se obezbijediti sredstva. S obzirom na to da tada nijesmo našli neki "zajednički jezik", kolege iz Ministarstva i Agencije su našli za shodno da uložimo zajedničke napore, kako bi se dogovorila revizija ovog prirodnog dobra - kazao je Ćorović u emisiji Eko zona.

Kazao je i da studija zahtijeva određeno vrijeme, sredstva i istraživanja.

- Mi ćemo se truditi da dio sredstava za izradu studije izdvojimo iz našeg lokalnog budžeta, a dio sredstava u saradnji sa nevladinom organizacijom Adria, i državnim organima. Đalovića klisura je zaštićena kao spomenik prirode - dodao je on.

Podsjetio je da je Đalovića pećina jedan od značajnijih kapitalnih projekata.

- To je biser, i jedna od rijetkih pećina u Evropi, koja ima na jednom mjestu sve ukrase, a nije istražena. Kada imate nešto tako vrijedno, onda to treba i zaštititi. Mi radimo na tome da zaštitimo prirodna dobra, valorizujemo ono što imamo i da toga koristi imaju i građani - poručio je Ćorović