Razvoj ženskog preduzetništva značajno za ekonomije koje prolaze kroz tranziciju i imaju visoke stope nezaposlenosti

Sa bolje razvijenim ženskim preduzetništvom, društvo dobija bolju iskorišćenost svih resursa. Na nama je da učinimo što je više moguće kako bi unaprijedili vidljivost žena preduzetnica u svijetu biznisa. Ovo je saopštila v.d. predsjednice Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić, na sjednici Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo, a kojom je obilježen i Svjetski dan ženskog preduzetništva 19. novembar.

Ona je tokom izlaganja posebno apostrofirala važnost socijalnog preduzetništva koje kao proces koristi efikasna, inovativna i održiva rješenja kako bi se ispunili socijalni i ekološki izazovi.

- Imajući u vidu da su žene vlasnice skoro svakog trećeg preduzeća, okretanje ka ideji socijalnog preduzetništva može pozitivno uticati u prevazilaženju nedostataka pri pružanju određenih usluga, uz istovremeno ostvarivanje dobiti - rekla je ona.

Do sada je više istraživanja pokazalo da je žensko preduzetništvo prilagodljivo promjenama i kao takvo, može biti veoma koristan izvor preduzetničkih ideja u ekonomijama koje prolaze kroz tranziciju i imaju visoke stope nezaposlenosti.

- Socijalni preduzetnici su dokaz da finansijski uspjeh ne isključuje odgovorno ponašanje prema drušvenoj zajednici i životnoj sredini, kao i da društveno koristan cilj može biti uspješan poslovni pokretač - kazala je Drakić.

Ona je informisala Koordinacioni odbor da je Privredna komora Crne Gore pokrenula podcast, zajedno sa PROACT HUB-om, čiji je cilj osnaživanje žena i mladih da se usmjere ka preduzetništva.

Sekretarka Koordinacionog odbora Ana Filipović istakla je da je žensko preduzetništvo svakim danom snažnije, ali i da je to proces u kojem svi segmenti društva moraju dati doprinos kako bi se ostvarili svi potencijali društveno-ekonomskog napretka.

- Jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, preduzetništvu, trgovinskim mogućnostima i većem broju menadžerskih pozicija direktno utiče na povećanje kvalitetne radne snage i talenta koji su dostupni privredi a i doprinose produktivnosti i stvaranju novih inovacija - kazala je ona.

Filipović je predstavila mjesečni izvještaj Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u kojem se navodi da se od 30. septembra 2021. godine na evidenciji Zavoda nalazilo ukupno 53.958 nezaposlenih lica od čega je 32.350 žena (59,95%). U odnosu na uporedni period prethodne godine, broj nezaposlenih žena se povećao za 29,14%.

- Kriza izazvana pandemijom korona virusa dodatno je istakla ranjivost u sistemu što je rezultiralo nesrazmjernim posljedicama na žensko preduzetništvo - istakla je Filipović, navodeći da je tokom 2020. zabilježen pad broja registrovanih preduzetnica od 8,5% na godinu prije.

Podsjetila je da je Crna Gora uspostavila okvir politika za podršku ženskom preduzetništvu.

Filipović je istakla da je Vlada Crne Gore donijela Nacionalnu strategiju rodne ravnopravnosti 2021-2025 sa Akcionim planom za 2021–2022. godinu. Riječ je o najvažnijem strateškom dokumentu u domenu rodne ravnopravnosti.

Budimka Golubović predstavila je NVO Asocijacija poslovnih žena Crne Gore koja od 2009. godine okuplja preduzetnice i menadžerke. Osnovni cilj Asocijacije je podrška ženama u biznisu, liderkama i preduzetnicama, unaprijeđenje poslovnog ambijenta, organizovanje obuka, treninga i mentorstvo za žene i mlade u biznisu, kao i kontinuiran rad na regionalnom umrežavanju i saradnji.

- Asocijacija ima veoma živu i stalnu komunikaciju sa svojim članstvom i naše članice su međusobno povezane. To je naš najveći doprinos ženama u biznisu i menadžmentu - istakla je ona.

U osvrtu na podatke o ženskom preduzetništvu koje je iznijela sekretarka Filipović, ona je kazala da je u jednom evidentan napredak.

- Prvi put imamo ženu na čelu Privredne komore i Investiciono razovjnog fonda, što nama mnogo znači - rekla je Golubović.

Ona je takođe prezentovala projekat "Balkanska ženska koalicija o socijalnom preduzetništvu" koji je ova asocijacija realizovala.

Projekat se sprovodi od novembra 2020. do oktobra 2022. godine preko ERASMUS + Pograma, II poziv, a realizuju ga ženska poslovna udruženja iz Sjeverne Makedonije, Bugarske, Turske, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, predvođena Udruženjem preduzetnica Grčke.

Glavni ciljevi projekta su: suzbiti kontinuirani jaz preduzetničkih vještina i nedostatak znanja o socijalnom preduzetništvu među ženama; inovativnim pristupom okupiti žene; razvijati socijalno preduzetništvo i ulaganja biznis anđela u jedinstveni program koji će povećati broj uspješnih socijalnih preduzeća širom Evrope, te poboljšati ravnopravnost polova i podići svijest o važnosti inicijativa za samozapošljavanje koje su usredotočene na podršku socijalnim, kulturnim ili ekološkim pitanjima.

U okviru projekta je u Crnoj Gori sprovedeno istraživanje u Crnoj Gori koje je obuhvatilo 40 žena, a koje je pokazalo da je za razvoj ženskog i socijalnog preduzetništva potrebna bolja institucionalna podrška.

- Zakonski okvir postoji, ali se zakoni ne sporovode u dovoljnoj mjeri. Socijalno preduzetništvo nije legislativno prepoznato, što onemogućava direktnu ili indirektnu podršku. Jedini modeli registracije su NVO sa obavljanjem privredne djelatnosti ili neprofitni DOO - navela je Golubović neke od zaključaka istraživanja.

- Potrebno je inicirati programe podsticaja za žene u socijalnom preduzetništvu i omogućiti lakši pristup finansijama za žene u bilo kom obliku biznisa, ali i podići svijest i edukaciju javnosti i žena o svim dostupnim izvorima informacija, znanja, ideja i finansiranja - dodala je ona

Kada je u pitanju žensko i socijalno preduzetništvo u praksi, ona ističe da je neznatan broj žena koje posjeduju imovinu kojom mogu raspolagati, a time se po tom osnovu i zadužiti za potrebe biznisa.

- Prema statističkim podacima iz 2011. godine u Crnoj Gori je bilo samo 9,6% preduzeća u vlasništvu žena. Poslednjih godina vidljiv je veliki napredak u broju vlasnica biznisa, kojih je sada skoro četvrtina, nešto manje od 25% - istakla je ona.

Golubović je na kraju poručila da će ova Asocijacija nastaviti da kreira povoljni poslovni ambijent za razvoj ženskog preduzetništva, jača konkurentnost ženskog biznisa, te zagovara interese i pozicioniranost žena preduzetnica.

Marija Risteska iz Savjeta za konkurentnost predstavila je Standard MEST IWA 34 za žensko preduzetništvo i Rodno odgovornu investicionu klimu u Crnoj Gori.

Ona je istakla značaj ovog Standarda, prvog u svijetu koji predstavlja skup globalnih definicija koje se odnose na žensko preduzetništvo

- Standard MEST IWA 34 pruža jasne i dosljedne definicije za opis poslovanja u vlasništvu žena ili sa njima, te pomaže u olakšavanju sadašnjih i budućih inicijativa čiji je cilj povećanje ekonomskog osnaživanja žena - kazala je Risteska.

Prema njenim riječima, ovim će se uspostaviti se zajedničke definicije ženskog preduzetništva, poput onih koje se odnose na preduzeća u vlasništvu žena i preduzeća kojima upravljaju žene, a mogu se koristiti u programima privrednog osnaživanja žena (nabavke ili trgovinski programi), kao i za prikupljanje međunarodno uporedivih podataka o ženskom preduzetništvu (uključujući uticaj na lokalnu i nacionalnu privredu)

- Dokumentom će se takođe definisati i kriterijumi za ocjenjivanje važnih faktora koji se odnose na ove definicije kao što su vlasništvo, upravljanje i kontrola, ali i kako upravljati razvodnjavanjem akcija- kazala je ona.

Kada je u pitanju Rodno odgovorna investiciona klima u Crnoj Gori, Risteska je istakla da ona predstavlja "institucionalno, političko i regulatorno okruženje u kojem firme posluju", poznata i kao "socijalna infrastruktura" koja stvara "mogućnosti i podsticaje firmama da produktivno ulažu, otvaraju radna mjesta i da se šire".

- Urađen je pravni i politički okvir za preduzetništvo i ekonomski razvoj (pokretanje biznisa, korupcija, uznemiravanje), te date preporuke u okviru rodne politike, registracije biznisa, antikorupcione i preporuke u vezi sa vještinama, zatim protiv uznemiravanja i preporuke za umrežavanje, pristup finansijama, javne nabavke i globalne lance snabdijevanja - poručila je.

Arjodita Mustali je suosnivač Vigan grupe, kompanije za spoljne poslove koja je jedna od najvećih u Albaniji. U poslednjih par godina, pomagala je u osnivanju pet kompanija i time proširila svoju viziju u oblastima inovacija, restorana i nekretnina.

Arjodita je trenirala izvršne direktore i razvijala strategije za više od 25 domaćih i međunarodnih kompanija. Kao motivaciju za uspjeh navodi - emocije, snaga i posvećenost.

- Žene su snažne i imaju potencijal da rade jako dobre projekte i mogu dati dušu tehnologiji bez koje nema uspješnog biznisa - rekla je Mustali.