Kapitalni projekti u srcu Bosne - Vareš i Ploče biće povezani željeznicom

Teretni vozovi koji će u bliskoj budućnosti omogućiti saobraćaj od Vareša do Luke Ploče, prijevoz nafte i naftnih prerađevina željeznicom od Ploča do naftnih terminala, proširivanje kapaciteta vazdušnih luka u Federaciji za prevoz robe vazdušnim putem - vizija je iskorišćavanja saobraćajnih potencijala FBiH za realizaciju strateški značajnih procesa od kojih zavisi dalji razvoj privrede, piše Večernji list BiH.

Činjenica je da su brojna poduzeća i kompanije usmjerene na uvoz repromaterijala, odnosno izvoz gotovih proizvoda, a pritom su vazdušni i željeznički saobraćaj sve više prepoznati kao mogućnost bržeg i sigurnijeg prevoza roba, ali prije toga je potrebno napraviti nekoliko koraka u smjeru modernizacije infrastrukture.

Među rudama bogatim brdima središnje Bosne smjestio se Vareš, mala opština s ogromnom rudarskom tradicijom i još većim potencijalom za budući razvoj, a upravo tu realizuje se jedan od strateških projekata - ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i šire.

Naime, poduzeće Eastern Mining priprema kapitalni projekt rudnika cinka, barita i olova, a koji će donijeti brojne pogodnosti za ovu lokalnu zajednicu, kao i državu, a u tom je kontekstu važno napomenuti kako će početak rada rudnika imati veliki značaj za drumske veze, a posebno željeznicu za prijevoz rude, odnosno kontejnera za koncentrat.

Načelnik opštine Zdravko Marošević u razgovoru za Večernji list potvrdio je navedeni plan povezivanja, a nedavno je objasnio i kako je planirano da eksploatacija započne 2023. godine, a radilo bi se o rudniku cinka, barita i olova.

- Za lokalnu zajednicu ovo znači mnogo. Oni su već uključeni u lokalnu zajednicu, prate obrazovanje, stipendiraju strukovne škole, potpomažu sve društvene projekte - naglasio je nedavno Marošević, dodavši kako će u financijskom smislu projekt donijeti niz pogodnosti za Vareš.

Marošević je objasnio kako je Eastern Mining, odnosno Adriatic Metals, kao krovna kompanija, sada u fazi pripreme otvaranja rudnika, radi na pripremi infrastrukture, rješava pitanje zemljišta, što društvenog, što privatnog, te se razgovara s potencijalnim saradnicima i kooperantima.

Osim Vareša, pitanje prevoza materijala željeznicom dodatno je naglašeno i u strateškim dokumentima Federacije u kojima se navodi kako je glavna perspektiva za razvoj željezničkog prometa u razvoju intermodalnog prijevoza, što znači integrisanje najmanje dva oblika prevoza, odnosno, u ovom slučaju vodnog i željezničkog, prvenstveno u kontejnerskom saobraćaju iz Luke Ploče prema krajnjem korisniku.

Samim prebacivanjem prevoza nafte i naftnih prerađevina sa putnog na željeznički saobraćaj doprinosi se povećanju sigurnosti u putnom prometu, kao i smanjenju troškova održavanja putne infrastrukture zbog manje upotrebe saobraćajnica.

Istovremeno, saobraćajna strategija Federacije za razdoblje od 2016. do 2030. u jednoj od strateških akcija kao aktivnost navodi tehničko poboljšanje i integraciju Željeznica FBiH u jedinstveni evropski željeznički sistem, kao i tehničko unapređenje i modernizaciju željezničke infrastrukture, postojeće infrastrukture za povećanje brzine i sigurnosti u cilju zadovoljenja EN i TSI. Kada je riječ o putničkom saobraćaju, postoje naznake realizacije nekih zanimljivih projekata, poput onoga koji bi mogao revitalizovati stari željeznički pravac kroz istočnu Hercegovinu, odnosno spajanje Čapljine i Trebinja.

Drugi segment prometa roba koji bi u razdoblju koje je pred nama mogao dobiti na značaju je prevoz vazdušnim putem. Kargo letovi prepoznati su kao način unapređenja ukupne privredne aktivnosti, ali traže i prilagođenu infrastrukturu.

U kontekstu Vazdušne luke Mostar postoje planovi, projekcije i studije vezani uz uspostavu transportnih letova iz Mostara i već nešto izgrađene infrastrukture vezane uz prevoz roba, ali su potrebne i dodatne kapitalne investicije kako bi se takvi letovi mogli ostvariti te kako bi kapacitetima transporta takvi letovi bili ekonomski isplativi poduzetnicima.

Uvezivanje željeznice i vazdušnog saobraćaja u kontekstu prevoza roba trebalo bi, osim veće sigurnosti i brzine, da donese i pogodnosti brojnim izvozno orijentiranim kompanijama koje će na taj način biti bolje uvezane s ciljanim tržištima na koja izvoze ili s kojih pak uvoze repromaterijal.