Privrednici traže tumačenje odrebi više zakona - Potrebni odgovori u vezi sa primjenom nacionalne ditgitalne kovid potvrde u trgovinskim i poslovnim centrima

Privrednici traže detaljno tumačenje odredbi Zakona o radu, Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Ustava Crne Gore u pogledu obaveza poslodavca, kako bi se zaštitili od eventualnih radnih sporova, poručio je predsjednik Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore (PKCG) Jovan Lekić.

Kako je saopšteno iz PKCG, ovaj Odbor održao je sjednicu tokom koje je fokus bio na mjerama obaveze posjedovanja nacionalne digitalne covid potvrde za ulazak u tržne centre, poslovne centre, poslovne zgrade u kojima djelatnost obavlja više od tri privredna društva odnosno preduzetnika i objekte površine preko 1000 metara kvadratnih u kojima se vrši prodaja na malo neprehrambene robe. Navedeno je da usljed ovih mjera zaposleni ne može pristupiti radnom mjestu, pa je neophodno utvrditi po kojem osnovu će im se isplaćivati zarade, s obzirom na to da poslodavac nije kriv za nemogućnost obavljanja radnih zadataka za vrijeme koje nisu u mogućnosti da obavljaju rad.

- Imajući u vidu da veliki broj zaposlenih smatra da je iz navedenog razloga diskriminisan, privredni subjekti traže detaljno tumačenje odredbi Zakona o radu, Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Ustava Crne Gore u pogledu obaveza poslodavca, kako bi se zaštitili od eventualnih radnih sporova - kazao je Lekić.

On je podsjetio da je većina privrednika kontaktirala Komoru u vezi sprovođenja navedenih, mjera, u traženju odgovara na pitanja koja se nameću, te da je tokom intezivnog rada ovog Odbora, upućeno više konkretnih pitanja nadležnim Ministartvima i institucijama kako bi mogli jasnije i preciznije tumačiti navedene odluke i zakone.

- Nama je potreban brži, bolji i produktivniji biznis, ali problemi sa kojima se konstantno susrećemo oduzimaju nam ogromnu energiju. Svi mi, ali i naši partneri iz Vlade bi trebalo da imamo zajednički cilj, a to je kako da doprinesemo razvoju poslovanja i posvetimo prevazilaženju biznis barijera - kazao je Lekić dodajući da je u odnosu na period prije pandemije oko 52.000 radnika ostalo bez posla, dok u sektoru trgovine taj broj iznosi oko 8.500 radnika.

Hasan Ramović iz kompanije Put Gross kazao je da iako postoji veli broj nezaposlenih, malo je onih koji stvarno hoće da rade, te smatra da je mjere socijalne podrške definitivno potrebno unaprijediti.

Kada su u pitanju aktuelne mjere, koje se odnose na obavezu posjedovanja digitalnih covid-19 propusnica Gojko Bajović iz Okova smatra da uredba koja je donsena nije dovoljno dobro razrađena i precizna, te da brojni privrednici imaju nedoumice u njenoj primjeni.

- Nemamo jasno tumačenje države koja donosi te iste zakone i potrebno je tačno reći na koji način se primjenjuju kako ne bi ulazili u sudske sporove. Naša kompanija je stimulisala sve zaposlene sa 50 eura kako bi se vakcinisali, ali i dalje imamo veliki broj onih koji to ne žele. Potrebni su nam odgovori na konkretna pitanja, kao i da Ministarstvo razmotri subvencionisanje zarada onim licima, koji zbog aktuelnih mjera ne mogu obavljati svoje radne zadatke - rekao je.

Predstavnici trgovačkog sektora složili su se da je neophodno ukinuti naredbu da se u velike neprehambene objekte može ući samo sa kovid propusnicama, jer to predstavlja diskrimnaciju ove vrste trgovine u odnosu na druge i da bi i u ovim objektima trebalo dozvoliti nesmetanu trgovinu bez kovid potvrda.

Jevrosima Pejović, v.d. direktorica Direktorata za rad i zapošljavanje kazala je da su vrata Ministarstva ekonomskog razvoja širom otvorena za sve nedoumice i pitanja kako bi se pokušala urediti ova oblast i sagledali problemi sa svake strane.

- Morate znati da ovo nije redovno stanje i da se mi već dvije godine nosimo sa pandemijom Covid-19, a zbog efikasnosti i brzine u kreiranju i donošenju odluka dešava se da se ispuste pojedini segmenti, te je nemoguće očekivati da mjere na kraju budu zadovoljavajuće za sve - kazala je ona.

Prema njenim riječima, ovo su situacije kada se sve gleda prema prioritetima i kroz prizmu zdravlja.

Ona je takođe kazala, svjesna značaja trgovine i izazova sa kojima se suočavaju kako poslodavci tako i zaposleni, da će svi problemi sa kojima su se privrednici obratili biti prenesni onima u čijoj je to nadležnosti, kako bi se sa daljim inputima radilo na što efikasnijem uklanjanju barijera.

Milena Radulović, glavna tržišna inspektorka poručila ja da je potrebna dobra saradnja sa trgovcima kako bi, posebno o u ovom periodu, zajedno izašli iz krize sa što manje posljedica.

- I mi imamo probleme u radu i na terenu, zato upućujemo na njih kroz Savjet za borbu protiv korona virusa - rekla je.

Ona je kazala da iako nailaze na negodovanje od strane trgovaca i potrošača, trgovci u najvećoj mjeri poštuju epidemiološke mjere.

Radulović je istakla da tržišna inspekcija ne može sama da tumači propise o covid-19 propusnicama jer rade na osnovu zakona koji je donesen, te da jedino mogu inicirati izmjenu propisa o kontroli ovih propusnica.

Dragan Vukčević, načelnik Direkcije za unutrašnje tržište, zaštitu konkurencije i infrastrukturu kvaliteta ukazao je na dobar primjer partnerstva između Privredne komore i članova Odbora trgovine, napominjući da je još u toku ljeta dok nije bilo covid propusnica, postojao problem koji je prijetio inflatornim udarom na određene namirnice.

- U dogovoru sa pekarskom industrijom i velikim trgovinskim lancima, uspjeli smo da zadržimo cijenu osnovnog hljeba na 50 centi, na zadovoljstvo svih strana - kazao je on.

Marija Božović iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) osvrnula se na trenutnu epidemiološku situaciju kazavši da je i dalje prilično loša, te da se IJZ zalaže da vakcinacija bude obavezna, ali da je to nemoguće sprovesti jer nigdje u svijetu nije.

- Drugi način za suzbijanje pandemije i zaštitu javnog zdravlja osim vakcinacije ne postoji, zato svi treba da damo svoj doprinos i promovišemo je kroz edukativne prezentacije – kazala je ona.

Miloš Golubović iz kompanije Veletex istakao je da bi bilo korisno da se na nivou Vlade formira određeno tijelo koje će imati dovoljna ovlašćenja da može da odgovara na pitanja privrednika o mjerama koje se uvode, kako bi imali tačne i precizne informacije.

- Potrebno je uspostavljanje neke vrste operativnog štaba sa predstavnicima Privredne komore i nadležnih institucija, jer su pred nama razni izazovi i barijere koje treba prevazići - kazao je on.

Sekretarka Odbora za trgovinu Jelena Golubović kazala da je u periodu od januara do avgusta ove godine ostvareni promet u trgovini na malo, izražen u tekućim cijenama iznosio 976,6 mil EUR, što je povećanje od 20% u odnosu na uporedni period prethodne godine, dok posmatrano u odnosu na 2019. godinu bilježi pad od 1,2%.

Ona je navela da bruto i neto zarade zaposlenih bilježe rast.

- Prosječna bruto zarada u sektoru trgovine je u periodu januar-avgust 2021. godine iznosila 588 eura i u odnosu na isti posmatrani period prethodne godine bilježi rast od 2%, (kada je iznosila 576 eura), dok je u poređenju sa 2019. godinom veća za 4%. (565 eura). Prosječna neto zarada za navedeni period iznosila je 394 eura, što je rast od 2%, u odnosu na isti period 2020. (386 eura) ili 4,2% u odnosu na isti period 2019. godine (378 eura) - rekla je Golubović.

Golubović je kazala da zaposlenost u 2021. godini, kao i u 2020. godini bilježi negativan rast, što je posljedica pandemije na poslovanje privrednih subjekata.

- Naime, u prvih osam mjeseci 2021. godine prosječno je bilo zaposleno 152.316 radnika, što je za 16,6% manje ili oko 30.000 radnika u odnosu na isti uporedni period prošle godine, kada je prosječno bilo zaposleno 182.593 radnika, a za 25,3% manje u odnosu na isti period 2019. godine, (oko 52.000 manje) kada je prosječno bilo zaposleno 204.052 radnika - dodala je.

Učešće sektora trgovine u ukupnom broju zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima je najveće i u periodu januar-avgust 2021. godine iznosi 19,9%.

- U ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 30.347 lica, što je pad od 15,8% u odnosu na uporedni period 2020. godine, kada je u prosjeku zapošljavao 36.074 radnika (skoro 6.000 radnika manje). U odnosu na 2019 kada je ovaj sektor zapošljavao za isti uporedni period u prosjeku 39.872, navedeno predstavlja smanjenje od 23,9% ili oko 8.500 radnika manje - objansnila je Golubović.

Prema preliminarnim podacima Monstata, ukupna robna razmjena Crne Gore sa inostranstvom u periodu januar-avgust 2021. godine iznosila je 1,86 mlrd EUR, što ukazuje na rast od 15,2%.

- Uvezeno je robe u vrijednosti od 1.595,9 mil. eura, što je povećanje od 15,2% u odnosu na uporedni period prethodne godine, dok je izvoz iznosio 266,2 mil. eura i takođe je veći za 15,4%. Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 1.329,6 mil. eura i veći je za 15,2% u odnosu na uporedni period prethodne godine, dok je stepen pokrivenosti uvoza izvozom sa 16,7% na istom nivou - istakla je Golubović.

Na kraju se osvrnula i na poslovanje u sektoru trgovine, koju karakteriše otežana naplata potraživanja i blokade računa.

- Ovo je izazov inače karakterističan za ovaj sektor, međutim ovaj problem je još izražajniji imajući u vidu situaciju izazvanu pandemijom. Na poslovanje negativan uticaj ima i siva ekonomija, i to u dijelu neregistrovanja djelatnosti, neformalnog zapošljavanja, nelegalan rad nerezidenata, nelegalna prodaja putem internet i društvenih mreža, nelegalna prodaja akciznih proizvoda. Naročito je zastupljeno nelegalno poslovanje u dijelu prodaje duvanskih proizvoda - kazala je ona.

Tokom sjednice bilo je riječi i o najnovijem pravilniku o izmjenama Pravilnika o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja na Brajevom pismu, koji je objavljen je u Službenom listu 14. juna 2021. godine.

- U skladu sa odredbama ovog podzakonskog akta, kao obavezni proizvodi navedeni su tečni šamponi za pranje kose i tijela i tečni deterdžent za pranje veša i suđa, na minimum 50% proizvoda, kao i da u prvom redu proizvoda na polici bude izložen najmanje jedan artikal sa nazivom proizvoda na Brajevom pismu - rekao je Jovan Lekić.

Dodao je da je izbrisan dio odredbe koji se odnosio na zapreminu proizvoda, kao i na kvadraturu objekta.

Prema njegovim riječima pravilnik je stupio na snagu 8 dana od dana objavljivanja u Službenom listu tako da ga trebaju primijeniti svi privredni subjekti iz sektora trgovine, a koji u svom asortimanu imaju navedene proizvode, ocijenivši da je pravilnik donesen bez prethodne konsultacije sa privredom.

- Privrednici su od samog početka isticali da je deklarisanje robe na Brajevom pismu ekonomski neracionalno, da dovodi do povećanja troškova poslovanja, što će dovesti do uvećanja cijene maloprodajnih proizvoda. Naime, ovakav način deklarisanja proizvoda stvara dodatne troškove: štampe, logistike, radne snage i operative, pa samim tim predstavlja biznis barijeru i opterećenje za privredne subjekte - kazao je Lekić.

Iz Komore zaključuju da predstavnici trgovina i dalje smatraju da je navedena obaveza uvedena Zakonom o zaštiti potrošača funkcionalno neprimjenljiva i ekonomski neracionalna.