Brisanje granice između stambenog i poslovnog prostora - Da li zaista to želimo i šta nas čeka u budućnosti?

Brisanje granica između stambenog i poslovnog prostora je tendencija koja je dominantna poslednijih decenija. Situacija sa kovid-19 je naše stambene prostore pretvorila u poslovne. Međutim, mislim da to neće biti pravac budućeg razvoja poslovnog, odnosno stambenog prostora, kaže za eKapiju Mihailo Lujak, profesor na Fakultetu savremenih umjetnosti.

- Potrebe, način korišćenja i doživljaj ovih prostora je različit, i mislim da će se i različito razvijati. Poslovni prostori imaju težište na pojavnosti, izgledu, dakle zasnivaju se na ostvarivanju utiska na povremene korisnike-klijente, teže prezentaciji kompanije kroz dizajn prostora. Poslovni prostor postaje sredstvo reprezentacije filozofije kompanije - brendiranje. Naravno, vodi se računa o stalnim korisnicima - zaposlenima i o njihovim potrebama, komforu, ali smatram da je primarni akcenat prilikom koncipiranja poslovnog prostora na utisku i senzaciji. U organizacionom i funkcionalnom smislu poslovni prostori skoro da možemo da kažemo da su pre-definisani na Open Space koncept organizacije, koji omogućava jednostavnu reorganizaciju prostora i prilagođavanje ralizičitim potrebama - smatra prof. Lujak.

Kako objašnjava, ideja koja stoji iza koncepcije nestanka granice između poslovnog i stambenog prostora jeste da se na poslu osjećamo kao kod kuće. To istovremeno znači da se kod kuće osjećamo kao na poslu.

- Da li to zaista želimo, da nakon odlaska sa posla i dolaska kući osjećamo kao da smo i dalje na poslu? Mislim da je ideja da se na poslu osjećamo kao kod kuće ima svojih pozitivnih karakteristika, ali i mislim da nikada ne treba da nestane granica između stambenog i poslovnog prostora. Mislim da je situacija sa pandemijom pokazala nedostake ovog koncepta, i da ne želimo da nam stambeni prostor izgleda kao poslovni. Mislim da će se pojaviti reakcija na brisanje granica i da će u budućnosti polako postati čak izraženija nego što je danas - ističe sagovornik eKapije.

Iako, prema njegovim riječima, postoji težnja ka individualizaciji poslovnog prostora, smatra da će se poslovni prostori razvijati više u pravcu korporativnog dizajna, i da će se onda, u okviru njega kroz određene modifikacije i mutacije tražiti izvjestan stepen različitosti i djelimične individualizacije.

- Stambeni prostori će se razvijati više u pogledu fukcionalne organizacije, u skladu sa našim potrebama, a tu prvenstveno mislim na otvaranje prema spoljnom, prirodnom prostoru, sa većim prozorskim otvorima ili staklenim zidovima, terasama i kupatilima za svaku spavaću sobu itd. Mislim da će se u tom procesu značajno modifikovati li transformisati jedna tradicionalna karakteristika kuće-doma, privatnost ili intimnost privatnog prostora - kaže Lujak.

Dodaje da će nam potreba za prirodnim ambijentom u urbanom kontekstu, a možda i sam rad u Open Space prostorima, omekšati zahtjev za privatnošću koji je bio veoma naglašen u prethodnim vremenima.

- Smatram da će se promjene poslovnog prostora najviše odvijati u njegovoj vizuelizaciji, izgledu i korporativnom dizajnu, dok će se promjene stambenog prostora odvijati u pravcu razvoja fukcionalne organizacije, a u pogledu dizajna u pravcu formiranja različitih ambijenata u okviru jednog ili jedinstvenog prostora dnevne zone stana/kuće - zaključuje naš sagovornik.