Bolest ludih krava ponovo potresa tržište mesa - Cijene već na rekordnom nivou, hoće li biti novog poskupljenja?

Dva atipična slučaja goveđe spongiformne encefalopatije, poznatije kao bolest ludih krava (BSE), potvrđena su prije nekoliko dana u dvije klanice u Brazilu, koji je najveći svjetski izvoznik ovog mesa.

Informaciju je potvrdilo i brazilsko ministarstvo poljoprivrede. Riječ je o dvije životinje poodmakle dobi, a Brazil je odmah privremeno prekinuo isporuke u Kinu i o svemu obavijestio Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja (OIE).

Blokada izvoza na kinesko tržište uslijedila je na osnovu protokola između ove dvije zemlje. Prema nezvaničnim najavama, transport će biti nastavljen kada kineske vlasti budu ocijenile da je meso potpuno bezbjedno. Mediji prenose da je ovo peti atipičan slučaj u poslednje 23 godine, otkako se ova bolest prati. Atipičnom se smatra kada bolest potiče od samog govečeta, to jest kada nije povezana sa unosom kontaminirane hrane. Smatra se da u tom slučaju nema rizika za zdravlje ljudi i životinja. U Brazilu se slično dogodilo i prije dvije godine, kada je izvoz obustavljen na dvije nedelje. Inače, ova zemlja nikada nije registrovala pojavu klasičnog oblika bolesti koja se povezuje sa zaražavanjem kod ljudi.

Bolest ludih krava najopasnija je zoonoza (bolest koja se sa životinja prenosi na ljude) s kojom se bore sve države svijeta. Poseban značaj dobila je kada se 1986. pojavila epidemija bolesti ludih krava na farmama u Velikoj Britaniji, a nekoliko godina kasnije i kod ljudi.

Potvrđeno je da je uzrok zaražavanja bilo korišćenje koštanog brašna u ishrani. Zaraza je potekla od priona, čestica sitnijih od virusa, kojima je bilo zaraženo koštano brašno dobijeno preradom klaničkih otpadaka zaraženih ovaca, a koje se koristilo u ishrani goveda. Ova vrsta hrane zabranjena je za upotrebu prije više od 20 godina.

Srbija je 2019. godine dobila status država zanemarljivog rizika od BSE, što joj daje povlašćen status u međunarodnoj trgovini goveda i mesa. Prema zvaničnim informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, juneće meso iz Brazila se ne uvozi u Srbiju.

To potvrđuje i Čedomir Keco iz Udruženja uzgajivača goveda Agroprofit.

- Srbija trenutno nije u opasnosti jer smo daleko. Brazil je inače nama najveća konkurencija jer imaju jeftin uzgoj, pašnjačko govedarstvo. Gaje ekstenzivne rase i cijena im je niža od naše za 40%, dok je naše meso kvalitetnije - rekao je Keco za Politiku.

Najveći uvoznici tog mesa iz Brazila, ali i Argentine, jesu Kina i arapske zemlje, a upravo cijena je razlog zbog čega te zemlje ne nabavljaju junetinu iz Srbije. Kina samo iz Brazila podmiruje oko 40% svog uvoza junetine. Tamošnji mediji prenose da se blokada uvoza još nije odrazila na cijene i da se uvoznici nadaju brzom obnavljanju posla.

Globalne zalihe goveđeg mesa vrlo su ograničene, a cijene su već na rekordnom nivou. Rojters je prenio da je Irska, manji snabdjevač kineskog tržišta, u maju prošle godine takođe prijavila jedan atipičan slučaj bolesti ludih krava, ali da još nije uspjela da obnovi izvoz.

- Rano je govoriti šta će se događati i kako će reagovati veliki kupci. Međutim, ako bude potresa, doći će i do velikog skoka cijena - kaže sagovornik Politike i ističe da u Evropi nema dovoljno junećeg kvalitetnog mesa zbog toga je pitanje dana kada će cijena junetine skočiti na 2,5 EUR.

Interesantno je da je mesna industrija 2005. godine od tadašnje Vlade Srbije tražila da odobri uvoz goveđeg mesa iz Južne Amerike - Brazila, Argentine, Urugvaja - jer ga nije bilo dovoljno za preradu. Godinama prije toga uvoz goveđeg i junećeg mesa u Srbiji bio je zabranjen iz opreza da se s mesom ne bi uvezla i ova bolest, čime bi se ugrozili i potrošači i stočni fond.

- Naši prerađivači sada ne uvoze junetinu, a izvoz na evropsko tržište je simboličan - kaže Keco. Prema njegovim riječima, manje količine kvalitetne junetine "milanez" idu za Italiju. Na tim tržištima Srbije nema jer postoje carine od 0,35 do 1,35 eura po kilogramu za one koji bi kupili meso iz Srbije, što je veliki problem. Tako je dogovoreno kada je 2008. potpisivan sporazum, i to praktično znači da izvoz junetine iz Srbije nije slobodan - zaključuje.

Bolest ludih krava (BSE) jeste progresivna neurološka bolest ovih životinja. Bolesna krava ima problem s hodanjem i ustajanjem, a bilo je slučajeva i da životinja napada ili djeluje izrazito uznemireno.

Od trenutka kada se zarazi do prvih simptoma bolesti može proći između četiri i šest godina, što se smatra periodom inkubacije.

Ne postoji lijek niti vakcina koja bi mogla da spriječi obolijevanje, a tokom perioda inkubacije ne postoji način da se dokaže da je ona već oboljela od BSE, zbog čega je bolest vrlo opasna i podmukla. Ljudi koji su jeli meso oboljelih krava takođe mogu da se zaraze jednom verzijom ove bolesti koja se zove Krojcfeld-Jakobova bolest.

Od 2019. godine poznato je da su 232 osobe širom svijeta oboljele i umrle od te bolesti. Inače, ni jedna ni druga bolest nisu zarazne, a istraživanja su pokazala da ljudi ne mogu dobiti BSE pijući mlijeko ili jedući mliječne proizvode, čak i ako je mlijeko dolazilo od bolesne krave. Američka uprava za hranu i ljekove (FDA) od avgusta 1997. godine zabranila je proizvodnju stočne hrane od ostataka životinja kako bi spriječila širenje ove bolesti.