Novi izvješaj o klimi donosi neprijatnu prognozu - Krajnji je momenat za primjenu hitnih mjera protiv dodatnog zagrijavanja planete

U Izvještaju se potvrđuje da su ljudi nepovratno izmijenili planetu, a da mogućnost da čovječanstvo napravi zaokret, iako vrlo mala, još postoji - pod uslovom da se hitno i bespogovorno primijene mjere za smanjenje emisija ugljen dioksida, i zaštitu i obnavljanje prirode, navodi se u obavještenju objavljenom na portalu WWF Adria.

U Izvještaju Međuvladinog panela UN o klimatskim promjenama (IPCC) "Klimatske promjene 2021: Fizička nauka" nalaze se nove činjenice o fizičkim osnovama klimatskog sistema i sažimaju sva dosadašnja naučna saznanja o klimi. Izvještaj navodi podatke iz raznih naučnih oblasti koji dokazuju da se izgledi za ograničavanje rasta globalne temperature na 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa - što je i najambicioznii cilj Pariskog sporazuma - ubrzano sužavaju.

S globalnim zagrijavanjem koje dostiže 1,1°C svijet se jasnije nego ikad suočava s razornim posljedicama svog zakašnjelog djelovanja: od požara u Turskoj do poplava u Evropi i Kini, toplotnih talasa u Sjevernoj Americi i razornih suša na Madagaskaru. Napredak nauke sada dozvoljava da se povećana učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja dovede u direktnu vezu sa klimatskim promjenama.

Dr Stiven Kornelijus, glavni savjetnik za klimatske promene i predstavnik WWF-a u IPCC, kaže: "Ovo je slikovita procjena zastrašujuće budućnosti koja nas čeka ako ne počnemo da djelujemo. S obzirom da je svijet na ivici nepopravljive štete, svako i najmanje smanjenje zagrijavanja ima smisla u pokušaju da ograničimo opasnosti od klimatskih promjena. Jasno je da održavanje globalnog zagrijavanja na 1,5°C predstavlja teškoću i može se postići samo ako cio svijet preduzme hitne mjere za obnavljanje prirode i smanjenje emisije gasova s efektom staklene baste. Vlada Velike Britanije, kao domaćin najvažnije klimatske konferencije od Pariskog sporazuma 2015. godine, mora biti preduzetnija i nametnuti se kao predvodnik u oblasti klimatskih promjena. Treba da pođemo od sebe, s ubjedljivom strategijom za dostizanje obećanih nultih emisija i fiskalnim testom kako bi se obezbijedilo da ukupna džavna potrošnja bude usklađena s klimatskim ciljevima. Nećemo zaboraviti ono što je obećano, a neće ni buduće generacije."

Manuel Pulgar-Vidal, globalni koordinator za klimu i energiju WWF, dodaje:

- Izvještaj je važan korak u pripremi za klimatsku konferenciju COP26 jer počiva na izvjesnosti – izvjesnosti razmjera klimatske krize i uloge ljudi u pokretanju ekstremnih vremenskih događaja, izvjesnosti naše uloge u mijenjanju planete i izvjesnosti da će stanje nastaviti da se pogoršava ako odmah ne promijenimo kurs. Zato svjetski lideri moraju da iskoriste svaku priliku, posebno samit G20 i COP26, za sprovođenje klimatskih akcija u skladu s ambicijama koje će osigurati da ne promašimo cilj Pariskog sporazuma od 1,5°C. Dogovor lidera o međunarodnoj saradnji, koji će biti pravedan i pravičan prema zemljama u razvoju, od ključnog je značaja. Ne možemo dozvoliti da milijardama ljudi bude oteta budućnost zbog tvrdoglavih ličnih interesa. Lideri moraju da se oslone na nauku, jer vrijeme nam ističe.

- Ovaj izvještaj zaista mijenja okvir razmišljanja jer omogućava naučnicima da sa više tačnosti i izvjesnosti nego ikada ranije dokažu da ljudi imaju ulogu u izazivanju ekstremnih vremenskih događaja. Jasno je da su požari, poplave, oluje i toplotni talasi ekstremniji zbog klimatskih promjena. Naučnici su sigurni da su emisije koje nastaju kao posljedica ljudskih aktivnosti nanijele opasnu i trajnu štetu planeti. I dalje imamo mogućnosti da smanjimo emisije i ograničimo rast temperature za najviše 1,5°C, ali se one ubrzano smanjuju. Očuvanje i obnavljanje prirode moćan je instrument za uklanjanje ugljenika iz atmosfere, ali nije dovoljan ako uz to drastično ne smanjimo i emisije - kaže Rebeka Šo, glavna naučnica WWF.