Evropska unija želi da stane na put pranju novca - U pripremi novi propisi

- Naši propisi protiv pranja novca su među najoštrijima na svijetu. Ali se oni sad moraju i dosljedno sprovoditi. Jer tu kod mnogih zemalja Unije, uključujući i Njemačku nije bilo baš previše volje i napora: novac je novac, previše često se ne pita odakle je došao - tvrdi potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis.

Čak i neke ugledne banke nisu nesklone da "malo pomognu": ovi novi planovi su zapravo i nastali kad je 2018. otkriveno da je Danske Bank godinama prala novac preko jedne svoje relativno male filijale u Estoniji. To nije bio sitniš: procjenjuje se da je riječ o oko 200 mlrd EUR - sumnjivog ili barem nepoznatog porijekla, piše Dojče Vele.

To je i sve članice EU podstaklo da shvate da su potrebni novi propisi, ali i posebno tijelo koje bi i velikim bankama moglo i smjelo da "gleda u prste". No ipak, to je odlučeno na "evropski način": prvo treba dogovoriti gdje će biti sjedište te agencije tako da će ona biti spremna za posao –- tek za tri godine. No onda joj se ostavlja još dvije godine da zaista počne da djeluje u potpunosti.

Evropska povjerenica za finansijske usluge Meirid Mekginis upozorava da je pranje novca "jasna prijetnja" - za građane, za demokratske institucije i za čitav finansijski sistem. Jer procjena je da čitavih 1,5% BDP-a Evropske unije - a to je 133 mlrd EUR - otpada na poslove s "prljavim" novcem.

- Moraju se začepiti rupe koje mogu da koriste kriminalci - kaže povjerenica.

"Problem" kriminalaca je uvijek isti: kako novac stečen kriminalom - na primjer narkoticima, švercom, ucjenom, pljačkom ili kockom "uvesti" u legalan opticaj. To se ne tiče samo organizovnog kriminala Starog kontinenta: Evropa je popularna među bandama čitavog svijeta zbog ponekad velikih rupa u propisima i ukupnog ovdašnjeg bogatstva gde je lakše "potopiti" nekoliko miliona", ističu iz EK.

Mnogo posla se obavlja "polulegalno": preko anonimnih firmi i posrednika za koje je teško reći ko je pravi vlasnik. Toga ubrzo više ne bi smjelo biti: u EU će se uvesti indeks svih računa i njihovih pravih vlasnika - dakle ne samo poštanskog sandučića u Panami.

Jer trikova ima bezbroj, novac se dijeli na manje iznose, firme osnivaju firme koje su vlasnici još drugih firmi, a i transakcije preko nebrojenih računa u inostranstvu je posao od nekoliko sekundi.

- Protiv toga već ima mnogo propisa - najkasnije kad se taj novac "pojavi" u Evropi na primjer prilikom kupovine nekretnina, ali tu ima mnoštvo propusta - zaključuju iz Evropske komisije.