Vesna Prodanović, direktorka kompanije Rio Sava Exploration - Jadarit ćemo topiti u sumpornoj kiselini na temperaturi ispod 100 stepeni Celzijusa, bez isparavanja

Utisak poslednjih nekoliko mjeseci je da projekat "Jadar" od velikog otkrića jadarita i velike šanse za proizvodnju litijuma u Srbiji, u očima javnosti sve više postaje samo velika ekološka katastrofa. Svjedoci smo da određeni broj udruženja građana, ekoloških aktivista, kao i mještana iz doline Jadra, već izvjesno vrijeme protestuje protiv otvaranja rudnika jadra u Srbiji, koji bi trebalo da počne da se gradi sledeće godine u okolini Loznice.

O tome kako i zašto je došlo do toga posle 17 godina od otkrića jadarita u Srbiji i o pitanjima u vezi sa projektom Jadar koji zanimaju javnost, za eKapiju govori Vesna Prodanović, direktorka kompanije Rio Sava Exploration, srpske ćerke kompanije Rio Tinto Grupe.

- Na području Loznice Rio Sava je od 2004. godine izvodila istražne radove, a po ulasku u sledeću fazu projekta - studiju izvodljivosti, kada smo počeli i otkup zemljišta i povećali svoj tim, porasla je i zainteresovanost javnosti. To je potpuno razumljivo, kao što je razumljiva i zabrinutost javnosti, prije svega za pitanja zaštite životne sredine.

Evidentno je i da određene grupe ljudi kreiraju jedan opšti negativan trend prema rudarskoj industriji. Pri tome zaboravljamo da je svaki predmet koji koristimo, na direktan ili indirektan način, proizvod rudarstva. Sa druge strane, određen broj ljudi, iako prihvata značaj ove industrije, zastupa poziciju "ne u mom dvorištu" - i ovaj stav treba uvažiti i pružiti im informacije o tome kako se na siguran način mogu odvijati rudarske aktivnosti.

Kako je rudarska industrija pomagala razvoj civilizacije tako je i sama napredovala, posebno tokom protekle dve decenije. Osvojeni nivo bezbjednosti, digitalizacije i zaštite životne sredine bi prije samo 25 godina bili nezamislivi. Jako tržište metala je omogućilo finansiranje ovako skupih projekata, u koje spada i Jadar, a na kojima se vodeće rudarske kompanije takmiče u broju primijenjenih inovacija.

Problem sa kojim se industrija susreće jeste da javnost najčešće nije bila u mogućnosti da isprati tehnološki napredak rudarskog sektora, zbog čega nove projekte neminovno gleda kroz prizmu starih, loših iskustava.

Zato bih pozvala svakog zabrinutog građanina da se zamisli i sam procijeni kolika je mogućnost da jedna od najvećih rudarskih kompanija na svijetu, listirana na Londonskoj berzi, u 2021. godini gradi dvije milijarde dolara vrijedan projekat iz koga će "curiti sumporna kiselina", koji će "uništiti šume u radijusu od 200 kilometara", koji će ispuštati neprečišćenu vodu u rijeke...

Pritom, Srbija je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, i projekat se naravno mora realizovati na način da obezbijedi nesmetan rad i po EU standardima.

- Kada je riječ o tehnologiji prerade, svi djelovi tehnološke šeme pojedinačno gledano su osvojeni, poznati, bezbjedni i široko primijenjeni tehnološki koraci koji se koriste širom razvijenog svijeta u mnogobrojnim industrijama. Ali jedinstvenost jadarita je zahtijevala da se ti koraci kroz višegodišnji naučni i inženjerski rad prilagode našoj rudi, optimizuju i omoguće efikasnu i pouzdanu preradu. Tim domaćih i međunarodnih stručnjaka radio je na tome i urađen je veliki broj testova kako bi se pronašlo optimalno rješenje za dobijanje industrijskih krajnjih proizvoda, litijum-karbonata, borne kiseline i natrijum-sulfata. Posebno smo ponosni na uspjeh stručnjaka koji su unaprijedili dosadašnje metode prerade rude litijuma i obezbijedili da se proces odvija na ispod 100 celzijusovih stepeni, što je ekološki mnogo prihvatljivije rješenje. Krajnji rezultat je patentirana tehnologija prerade, čiji je patent inače javno dostupan i na koji smo uputili sve zainteresovane lokalne eksperte da ga pogledaju.

Kada je riječ o informisanju javnosti, ponoviću da se do jula prošle godine projekat nalazio u fazi prethodne studije izvodljivosti. To je inženjerski gledano rani period razvoja, kada je svaka kompanija fokusirana na pronalazak tehničkih rješenja i testiranje opravdanosti investicije i vjerovatno nećete naći primjere projekata koji imaju javna saopštenja i nastupe u toj fazi bilo gdje u svijetu. Sa druge strane, kompanija je redovno komunicirala sa lokalnom zajednicom. Info centar u Loznici je otvoren u novembru 2016. godine, a na Brezjaku u aprilu 2019. godine. Od 2019. godine održali smo više od 20 "Otvorenih vrata" na različite teme, od zaštite životne sredine, do imovinsko-pravnih odnosa.

Kada je u pitanju tehnologija prerade jadarita, tehnološka šema procesa objavljena je na internet strani kompanije krajem 2019. godine i podijeljena je sa zainteresovanim stranama u Srbiji putem Jadar Biltena za četvrti kvartal 2019. Zajedno sa patentnom dokumentacijom i brošurom koju smo objavili u februaru ove godine, a koja sadrži i informacije o temperaturi procesa, karakteristikama koncentrata, količinama reagenasa, itd, mogu odgovorno da tvrdim da je tehnologija procesa apsolutno javno dostupna onima koji žele i kvalifikovani su da je analiziraju.

Da li je to bilo dovoljno? Za neke jeste, za neke nije. Ono što je važno jeste da smo mi kao kompanija spremni da o svemu, i sa svim zainteresovanim stranama, razgovaramo otvoreno. Otvoreni sastanci koji smo održali u aprilu i junu sa predstavnicima NGO sektora i šire javnosti, kao i konferencija SANU održana početkom maja na kojoj smo razgovarali o projektu na najvišem naučnom nivou u Srbiji, govori u prilog tome.

Sa druge strane, kako je jedan akademik, profesor tehničkog fakulteta, nedavno rekao - "Ako očekujete da mi predstavite i da ja razumijem neki projekat iz medicine - naravno da neću moći, isto kao što najveći dio javnosti neće moći da razumije kompleksan rudarsko-prerađivački projekat". To stvara plodno tle za manipulacije zabrinutim građanima.

- Podjela tehnologija na čiste i prljave je u svijetu prevaziđen koncept. Postoje samo zadovojavajuće i nezadovoljavajuće tehnike mjera prečišćavanja i zaštite u koje je kompanija spremna da investira. Drugim riječima, ne postoji otpadna voda ili ispušten gas koji se ne mogu prečistiti na zakonske norme. Rješavanje ekoloških izazova bilo kog projekta zasniva se na temeljnoj analizi problema, dizajnu održivog rješenja i na kraju spremnosti operatera da investira kapital potreban za realizaciju. Sva tri preduslova će biti ispunjena u slučaju Jadra.

Rudnik Jadar će biti moderno postrojenje sa značajnim korišćenjem savremene i inovativne tehnologije. U prilog tome svjedoči i podatak da je Boston Consulting Group (BCG), jedna od tri najveće svjetske konsultantske firme, 2019. godine zvanično proglasio Rio Tinto za jednu od najinovativnijih kompanija na svijetu. Prepoznati smo kao jedna od samo dvije rudarske kompanije među 50 vodećih svjetskih kompanija među kojima su Google, Amazon, Apple i Microsoft.

Navešću i primjer topionice aluminijuma u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi. Tamo smo dobili sertifikat Aluminium Stewardship Initiative (ASI) za ispunjavanje najviših međunarodno priznatih standarda za ekološku, socijalnu i proizvodnu praksu, čime je Rio Tinto postao prva kompanijja na svijetu čiji je aluminijum sertifikovan kao ekološki odgovorno proizveden.

- Portugalija je u svijetu litijuma poznata po projektu Barroso, koji se razvija prema planu uz punu podršku države i Evropske unije. To ne čudi, s obzirom na činjenicu da će u narednim godinama biti potrebno veće snabdijevanje kritičnim mineralima (u koje spada i litijum) koji su ključni za zelenu tranziciju. Projekat je trenutno je u procesu javnog uvida u obimnu studiju uticaja na životnu sredinu.

Projekat čiji razvoj država obustavlja, je drugi, manje poznat projekat, koji je razvijala kompanija čijim radom Ministarstvo ekologije nije bilo zadovoljno. Tako da nije riječ o odustajanju od litijuma u Portugaliji, već o poništavanju istražnih prava kompaniji koja nije ispunila visoke zahtjeve ministarstva ekologije.

U Portugaliji je u toku javna debata gdje su izuzetno glasni zagovornici neophodnosti industrijalizacije i uključivanja u lanac modernih tehnologija, uz objašnjavanje svega što i mi ovde navodimo - da rudarstvo 21. vijeka može biti izvođeno u suživotu sa prirodom i ljudima. Ono što je ogromna prednost u slučaju Jadra jeste da će naš rudnik biti podzemnog tipa, na više od 500 metara dubine, povezan sa površinom sa dva okna i samim tim sa minimalnim direktnim uticajem na životnu sredinu na površini. Rudnici u Portugaliji sa druge strane, kao i svi postojeći rudnici litijumskih ruda u svijetu, jesu površinski, što neminovno proizvodi veći uticaj na prirodu usljed otvaranja površinskih kopova.

- Svako iskopavanje i svaki industrijsko tehnološki proces imaju neki uticaj. To se ne može poreći. Ali važno je da razlikujemo uticaj i zagađenje. Uticaj se može dovesti do nivoa koji neće ugrožavati životnu sredinu, ljude, biodiverzitet. Na nama je da upravo to postignemo, utvrđivanjem početnog stanja životne sredine, utvrđivanjem potecijalnog uticaja, rizika, i iznalaženjem adekvatnih tehničkih i tehnoloških rješenja koji će te uticaje minimizirati. I naravno, obezbjeđivanjem dovoljne količine investicija. I upravo na tome Rio Tinto intenzivno radi, zajedno sa relevantnim i akreditovanim stručnjacima, institutima i laboratorijama u Srbiji.

U medijima se pojavljuju mnoge neistine u vezi sa uticajem projekata na životnu sredinu, koje uznemiravaju javnost i unose neopravdanu paniku. Možete svakodnevno čuti da će biti otvoren kop na 40 kvadratnih kilometara, da će otpadne vode biti ispuštane bez adekvatnog prečišćavanja i zagaditi rijeke sve do Crnog mora, da će biti spaljene šume u radijusu od 200 kilometara, i iseljeno 20.000 ljudi. To sve naravno nije tačno. Nećemo prejudicirati sa konkretnim izjavama, jer će studija uticaja na životnu sredinu dati sva objašnjenja i kvantifikovati kumulativne uticaje.

Ali, iako studija još nije završena, mi se već godinama bavimo baznim analizama koje smo sproveli u saradnji sa relevantnim institucijama, a koje će služiti kao ulazni podaci za studiju. I razumljivo je da već imamo dobro razumijevanje mogućih uticaja za koje čvrsto vjerujemo da će biti u okviru najstrožih zakonskih normi. Ako nešto bude bilo potrebno da se koriguje, naravno da će kompanija odgovoriti svim zahtjevima. Konačno, rudnik i postrojenje za preradu jadarita neće biti izgrađeno ukoliko se očekuje da ima nedozvoljen uticaj na okolinu.

- Prije svega je važno da razumijemo da je sumporna kiselina jedna od najviše zastupljenih industrijskih sirovina na svijetu, i baza hemijskog sektora. Ima široku primjenu, a najviše se troši u industriji đubriva, za proizvodnju sintetičkih deterdženata, boja i pigmenata, eksploziva, akumulatora i ljekova, preradu metala. Samo u jugoistočnoj Evropi godišnje se potroši više od 6 miliona tona sumporne kisjeline, od toga, u Srbiji preko 400.000 tona. Bugarska je najveći regionalni proizvođač i godišnje isporuči oko 1,2 miliona tona sumporne kiseline.

Ovo navodim iz razloga da se razumije da upotreba sumporne kiseline nije bauk, već je u pitanju poznata hemikalija čije upravljanje je osvojeno, bezbjedno i na hiljadama primjera potvrđeno. U Hamburgu, na primjer, praktično u centru grada na rijeci Elbi, nalazi se ogromna topionica bakra koja proizvodi blizu milion tona sumporne kiseline godišnje. U lučkim tankovima uvek je smješteno do 100.000 tona kiseline, dok će kod nas na lokaciji biti deset puta manje.

U vezi sa korišćenjem sumporne kiseline, u našoj informativnoj brošuri dostupnoj javnosti do detalja smo objasnili proces i sve okolnosti bitne sa aspekta bezbjednosti i uticaja na životnu sredinu. Za razliku od drugih ruda litijuma, gdje se koncentrat mora podvrgnuti pečenju na temperaturi većoj od 1.100 ºC da bi se dalje rastvarao u kisjelini na 250 ºC, kompletan tretman jadarita se odvija na manje od 100 ºC. Ova karakteristika našeg procesa omogućava primjenu sumporne kisjeline na temperaturi gdje je stabilna i gdje nema isparavanja. Iako ćemo imati ugrađene najmodernije filtere, činjenica je da bi naš proces koji koristi sumpornu kisjelinu radio u okvirima zakonskih normi čak i bez prisustva filtera.

- Pećine u klisuri Jukan u Australiji nisu smjele da budu uništene. Iako smo imali zakonsku dozvolu za miniranje od 2012. godine, to je nesporno bila pogrešna odluka i izražavamo duboko žaljenje zbog toga. Kompanija Rio Tinto je odlučna u namjeri da izvuče pouke, da vrati izgubljeno povjerenje. Novi menadžment kompanije je tome posvećen i zalaganja akcionara su usmjerena u istom cilju.

Ne sporimo da je rudarska industrija drugačije poslovala u prošlom vijeku, tada su bile drugačije okolnosti, i isto se odnosi i na većinu drugih industrija. Bitno je da težimo unapređenju, i što se tiče Rio Tinta spremni smo i imamo mogućnosti da investiramo u najbolja dostupna rješenja.

- U ovom trenutku projekat se nalazi u fazi izrade studije izvodljivosti koja podrazumijeva izradu tehničke dokumentacije za rudnik, postrojenja za preradu i deponiju, kao i izradu studija o procjeni uticaja na životnu sredinu. Očekuje se da će se ova faza projekta završiti do kraja godine.

- Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu obuhvataju procjenu kumulativnog uticaja tri elementa projekta - rudnika, postrojenja za preradu i deponije industrijskog otpada. One podrazumijevaju procjenu uticaja na floru, faunu, vazduh, zemljište, vodu, biodiverzitet... Cilj ovih studija je ne samo da utvrde uticaj, već i da definišu mjere koje je neophodno sprovesti kako bi se uticaj smanjio i doveo do nivoa koji ne ugrožava životnu sredinu.

Pošto budu gotove, ove studije postaće javno dostupan dokument, biće organizovani javni uvid, javne prezentacije, kao i javne rasprave koje će trajati minimum 20 dana i svi zainteresovani građani moći će da daju svoje primjedbe i sugestije.

Kada je riječ o investicijama u zaštitu životne sredine, na tome nećemo štedjeti. Trenutno planirana investicija u izgradnju sistema i opreme samo u oblasti zaštite životne sredine iznosi više od 100 mil USD, a može se očekivati porast planiranih investicija u ovom segmentu nakon završetka idejnih i glavnih projekata. Samo u postrojenje za prečišćavanje vode biće uloženo između 35 i 40 mil EUR.

- Faza izrade studije izvodljivosti bi trebalo da se završi krajem ove godine, što znači da bismo u fazu izgradnje mogli da uđemo sledeće godine. Sama izgradnja rudnika, postrojenja i pratećih objekata trajala bi četiri godine. Otvaranje rudnika očekujemo 2026. godine.

- Rio Tinto se bavi ekstrakcijom i preradom mineralnih sirovina. Proizvodnja baterija ne spada u naš portfolio, i mi se time nećemo baviti. Međutim, ukoliko se pojavi zainteresovani investitor, mi ćemo takvom projektu svakako pružiti podršku i potvrditi mu da je Srbija dobra investiciona destinacija, sa obrazovanom radnom snagom i ostalim preduslovima bitnim za planiranje velikih projekata.

- Projekat Jadar je strateška razvojna šansa za Srbiju. Uz ekološki održivo poslovanje, njegov razvoj će doprinijeti transferu tehnologija, razvoju čitavog rudarskog i šireg industrijskog sektora i stimulisaće srodne investicije. Očekujemo da će projekat direktno uticati na povećanje BDP-a za najmanje 1%. U fazi izgradnje, mogućnost za zapošljavanje imaće preko 2.100 ljudi, dok ćemo tokom radnog vijeka projekta direktno zapošljavati više od 750, mahom visoko kvalifikovanih kadrova. Detaljni i kvantifikovani ekonomski pokazatelji pozitivnih, direktnih i indirektnih efekata na ekonomiju, biće spremni i prezentovani javnosti za nekoliko mjeseci.

Zvanične prognoze Evropske komisije predviđaju tržište baterija u EU na nivou od 250 milijardi godišnje već 2025. godine, kao i da će potražnja za litijumom skočiti 20 puta do 2030, i nevjerovatnih 58 puta do 2050. Naš projekat je mogućnost za Srbiju da se pozicionira u tom sektoru.

eKapija: Kakvi su vaši dalji planovi u našoj zemlji? Ima li izgleda za neka nova istraživanja i eventualno neke nove investicije?

- Naši investicioni planovi vezani su isključivo za projekat "Jadar".