U trendu sorte grožđa bez semenki - Prednjače italijanski proizvođači

Sa 110 hektara ranog grožđa, od kojih su gotovo sve sorte bez sjemenki, mi smo prvi evropski proizvođači koji se pojavljuju na svjetskom tržištu, rekao je za Freshplazu, Angelo Brunezi sa sicilijanskog gazdinstva Casa Grazia koja se nalazi u gradu Đeli. Ovo se gazdinstvo već 10 godina bavi istraživanjem sorti bez sjemenki.

Evropski potrošači sve više cijene praktičnost, stoga grožđe bez sjemena postavlja nove standarde i najviše ih privlači. Brunezi kaže da su odlučili da se baziraju na kupce koji traže ekskluzivan proizvod, kao što su oni u katarskoj Dohi, Abu Dabiju i Dubaiju kao i Skandinaviji, ali i u ponekim evropskim državama. Izvoze u Kanadu i sve zemlje u kojima postoji potražnja za ovakvim sortama.

- Rano sazrijevanje ovih plodova posljedica je posebne mikroklime na području našeg uzgoja - napominje, rekavši da su blizu mora i jezera Biviere koje je bogato biološkom raznolikošću.

Iz Sicilije, tačnije grada Macarone dolazi još jedan proizvođač ovakvog voća. Riječ je o kompaniji II Castelo koja na 10 hektara uzgaja organsko grožđe bez sjemenki. Osim toga, njihovi proizvodi nose i zaštićenu oznaku geografskog porijekla.

Kako bi uveo novine i konkretne rezultate, Simone Raniolo se fokusirao na organski uzgoj i sorte bez sjemena i, kaže za Freshplazu, da se ta kombinacija pokazala vrlo zadovoljavajućom. Njihova ciljana tržišta su Švajcarska, Njemačka, Francuska i Italija.

Većina misli da je takvo voće rezultat genetske modifikacije ili naučnog "čarobnjaštva", no Gardening know how pojašnjava kako je zapravo nastalo kao rezultat prirodne mutacije.

Otkrivši to, vinogradari su počeli da ga razmnožavaju vegetativno, sadnjom reznica.

Što se tiče tržišta, grožđe se ubraja u najpopularnije voće na područje Evrope. Shodno tome ima dobar potencijal, a posebno su tražene upravo sorte bez sjemenki. Od bijelih su to: tompson, svit glob, šugraone, regal, sentenia, autum krisp, od crvenih: krimzon, flejm, rubi, svit selebrejšon i timko, a od crnih sorti samper rojal, melodi, autum rojal i sejbl sidles.

Nakon banana, ova vrsta voća ima najveću uvoznu vrijednost u Evropi i to 1,4 mlrd EUR. Godišnje se njegov uvoz poveća za 3% do 4% a cijene osciliraju tokom godine. Iako je naš kontinent najveći globalni proizvođač grožđa, proizvodni troškovi rastu, a uzgoj postaje sve manje isplativ. Upravo to otvara mogućnost stranim proizvođačima.

Glavni evropski proizvođači stonog su Italija, Španija i Grčka, s tim da je Italija i glavni dobavljač u Evropi s proizvodnjom od oko milion tona godišnje. Iako je i Francuska veliki proizvođač sa 5,5 miliona tona, većina je namijenjena proizvodnji vina.

Sorte bez sjemena postale su dominantnije tokom poslednjih godina i očekuje se dalji rast njihovog udjela na tržištu, predviđa Centar za promociju uvoza iz zemalja u razvoju (CBI). Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo na čelu potražnje, ali sada se ovakve sorte preferiraju u većini zemalja sjeverne Evrope. Na primjer, njemačko tržište je blizu 80% ponude onoga bez sjemena.

Tržišta južne i istočne Evrope imaju tradicionalniju potrošnju, uključujući lokalne sorte. Ukus i cijena često utiču na kupovinu, ali će i tamo vjerovatno slijediti trend bez sjemena u sledećim godinama.

Vinogradari u Španiji, a sve više u Italiji i Grčkoj, započeli su tranziciju prema ovoj proizvodnji kako bi udovoljili rastućoj potražnji. Takođe, u regijama poput Perua, Čilea i Južne Afrike, mnogi uzgajivači prelaze na te sorte. One sa sjemenkama neće nestati sa tržišta, ali će njegova potražnja zavisiti od cijena i razlici u ukusu.