Svjetska banka povećala prognozu rasta crnogorske ekonomije na 7,1% - Javni dug će se na nivo prije krize vratiti 2023. godine

Svjetska banka (SB) povećala je prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 7,1%. Statističari SB su u januaru prognozirali rast crnogorske privrede u ovoj godini od 6,1%.

U SB ovogodišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) očekuju usljed niske baze i pod pretpostavkom da se turizam oporavi na 55% nivoa iz 2019. godine.

- Predviđa se da će se ukupni izlazni gubitak u potpunosti nadoknaditi tek 2023. godine, kada se očekuje rast ekonomije od 3,5 odsto - navodi se u danas objavljenom izdanju ažuriranog ekonomskog izvještaja SB za region u koji je agencija Mina-business imala uvid.

Predviđa se da će završetak uvozno zavisne dionice auto-puta i jači izvoz, predvođen oporavkom turizma, smanjiti deficit tekućeg računa na 13 i deset odsto u narednoj i 2023. godini.

SB je navela da je crnogorska ekonomija u prošloj godini pala 14,9%. Takođe, za narednu godinu prognozirala je jačanje ekonomije od 4,5%, što je više u odnosu na prognozu iz januara kada je prognoziran rast od 3,9%.

- Crna Gora je pretrpjela vrlo duboku recesiju u prošloj godini, koja se procjenjuje na 15%. Kriza je razotkrila strukturne izazove i ranjivosti Crne Gore, preokrenuvši ekonomske i socijalne dobitke posljednjih godina - navodi se u izvještaju SB.

U te ranjivosti spadaju, kako su rekli, nedostatak fiskalnog prostora, mala proizvodna baza i niska diverzifikacija ekonomije, slabosti poslovnog okruženja, a u budućnosti i socijalne nejednakosti.

- Crna Gora je prošle godine doživjela prvu demokratsku promjenu vlasti. Nova Vlada posvećena je ubrzanju reformi, jačanju vladavine zakona i borbi protiv korupcije. Ovo, zajedno sa jakim fiskalnim i upravljanjem dugom, kao i nezavisnim i odgovornim državnim institucijama, omogućilo bi inkluzivniji i rast vođen privatnim sektorom, kao i efikasno pružanje usluga građanima - rekli su iz SB.

Iz banke su podsjetili da je u decembru prošle godine Crna Gora emitovala emisiju obveznica od 750 mil EUR sa kamatnom stopom od 2,875% za predfinansiranje dospjelih dugova i ovogodišnjeg fiskalnog deficita.

U SB prognoziraju da će će javni dug Crne Gore, koji je u prošloj godini iznosio 104,8 odsto BDP-a, vratiti na nivo prije krize 2023. godine.

- Ta putanja smanjenja duga može biti strmija ili ravnija, u zavisnosti od Vladinih srednjeročnih budžetskih planova, koji su još nepoznati - rekli su iz SB i dodali da su sprovođenje zdrave i vjerodostojne fiskalne politike imperativ održivosti duga.

Javni dug će, prema prognozama SB-a, u ovoj godini da iznosi 90,1% BDP-a, a naredne godine 82,3% BDP-a. SB predviđa da će se javni dug smanjiti 2023. godine na 77,7% BDP-a.

Izgledi za zapošljavanje, kako su naveli, ostaju visoko neizvjesni i zavisiće od oporavka radno-intenzivnih sektori.

Predviđa se da će se stopa siromaštva smanjiti na 17,9% u ovoj godini.

- Kako bi se ubrzao oporavak i održao inkluzivni rast i smanjenje siromaštva, Crna Gora mora zadržati makroekonomsku stabilnost, osigurati efikasnost pružanje javnih usluga i pažljivo upravljati prirodnim resursima - rekli su iz SB.

U izvještaju SB se navodi da će ekonomije rastućih i zemalja u razvoju u regionu Evrope i centralne Azije ove godine ostvariti rast od 3,6%, zahvaljujući oporavku izvoza i stabilizaciji cijena industrijskih proizvoda, što djelimično neutrališe ponovno rasplamsavanje pandemije krajem prošle godine.

- Umjeren rast u ovoj godini uslijediće nakon kontrakcije od dva odsto u prošloj godini, zbog poremećaja prouzrokovanih Covid-19. Ekonomski pad je bio manji od predviđenog usljed oporavka Turske, koji je bio snažniji od predviđenog, i otpornosti Rusije, kao dvije najveće ekonomije u regionu - navodi se u izvještaju.

Oporavak industrijske proizvodnje, povećana izvozna potražnja, veće cijene roba i fiskalna i monetarna podrška doprinjeli su ostvarivanju takvog rezultata.

Najteže su pogođene ekonomije koje u velikoj mjeri zavise od usluga i turizma, imajući u vidu da su mjere socijalnog distanciranja i ograničenja kretanja dovele do trajnijeg slabljenja.

Očekuje se da će stopa regionalnog rasta u narednoj godini dostići 3,8%, kako efekti pandemije budu postepeno slabili, a trgovina i investicije ubrzavale rast.

- Takođe, očekuje se da će pandemija poništiti makar pet godina rasta prihoda po stanovniku u nekoliko ekonomija u regionu i povećati broj siromašnih, u velikoj mjeri usljed gubitka radnih mjesta - zaključuje se u izvještaju.

Svjetska banka kancelarija u Crnoj Gori

The World Bank USA

Vlada Crne Gore

ekonomija

oporavak ekonomije

oporavak privrede

privredni rast

koronavirusa

virus korona

reforme

prognoza rasta crnogorske ekonomije

rast crnogorske ekonomije

javni dug

BDP