NavMenu

Neće biti odlaganja istražnog bušenja u Jadranu - Raskid ugovora koštao bi minimum 35 mil EUR

Izvor: Mina/RTCG Utorak, 23.03.2021. 15:43
Komentari
Podeli
(Foto: wasi1370/Pixabay)
Ministarstvo kapitalnih investicija je spremno da definitivnu odluku o eksploataciji nafte prepusti građanima, ali nakon što istražno bušenje potvrdi da li se u crnogorskom podmorju nalaze količine koje bi bile ekonomične za eksploataciju i poslije intenzivno vođene javne rasprave.

Iz tog resora kazali su Danu da ne planiraju odlaganje istražnog bušenja planiranog za četvrtak, niti raskid ugovora koji bi Crnu Goru koštao minimum 35 mil EUR.

- Ministarstvo ne planira odlaganje istražnog bušenja zakazanog za četvrtak, zato što bi to proizvelo negativne posljedice po budžet Crne Gore na osnovu obaveza preuzetih koncesionim ugovorom. Međutim, Ministarstvo insistira i poziva sve zainteresovane subjekte da uzmu učešća u javnoj raspravi, kako bi zajedno razmijenili argumente za i protiv eksploatacije nafte i gasa iz crnogorskog podmorja i našli najbolje rješenje kako za ekologiju, tako i za ekonomiju Crne Gore - kazali su iz Ministarstva.

Na pitanje koliko bi nas koštao raskid ugovora sa konzoricijumom Eni i Novatek, iz Ministarstva su odgovorili da je teško procijeniti tačan iznos eventualnog obeštećenja.

- S obzirom na to da je u prvoj fazi istraživanja u prethodne četiri godine italijansko-ruski konzorcijum uložio između 35 i 40 miliona, a u drugoj fazi takođe značajna sredstva, Crna Gora bi morala obeštetiti konzorcijum u iznosima njihovih dosa dašnjih ulaganja - naveli su iz Ministarstva.

Početak istražnog bušenja najavili su prije dvije sedmice resorni ministar Mladen Bojanić i državni sekretar u Ministarstvu Marko Perunović.


Nakon toga su se brojne ekološke organizacije usprotivile bušenju Jadrana i tražile da država raskine koncesioni ugovor i zaustavi bušenje.

Iz Građanskog pokreta URA su u petak kazali da bi građani na referendumu trebalo da odluče o tom projektu.

Državna revizorska institucija (DRI) je uradila preliminarnu reviziju koja je pokazala da država nema adekvatnu opremu da zaštiti životnu sredinu u slučaju većih incidenata na moru.

Preliminarni izvještaj je dostavila subjektima revizije, koji treba da se izjasne do 1. aprila, dok bi DRI konačni izvještaj o zaštiti životne sredine u slučaju iznenadnih incidenata trebalo da objavi do 15. aprila.

Minimalan uticaj na ekosistem

Vršilac dužnosti direktora Uprave za ugljovodonike Marko Adžić saopštio je da istraživanje nafte i gasa u našem moru ima minoran uticaj na životnu sredinu, te da je ekosistem potpuno zaštićen. U Jutarnjem programu TVCG on je rekao da nijedna studija ne dovodi u vezu bušenje podmorja sa seizmičkim aktivnostima.

- Konekcija između bušenja i seizmičkih aktivnosti ne može se dovesti u korelaciju. Očekivanja od projekta su velika, ali mi ne znamo šta se dolje nalazi. Sad radimo bušotinu da vidimo da li imamo naftnih potencijala - rekao je Adžić.

Očekivanja su, kaže, pozitivna da u našem podmorju postoje naftni i gasni rezervoari.

Adžić napominje da je zagađenje naftne platforme manje od zagađenja kruzera, tankera ili trajekta. Razvoj naftne industrije, kazao je on, pomoći će ekonomskom razvoju Crne Gore.

- Jedina realna opasnost je izlivanje nafte i gasa, gdje su sve moguće mjere preduzete da do toga ne dođe - tvrdi Adžić.

Aktivistkinja za zaštitu životne sredine iz Ulcinja Zenepa Lika smatra da je cio postupak istraživanja podmorja netransparentan. Uskratilo se, kaže, Ulcinjanima pravo da se detaljnije upoznaju sa kompletnim projektom.

- Nema vizije, još su nam kratkoročni benefiti važniji od razvoja zelene ekonomije - istakla je Lika u Jutarnjem programu TVCG.

Ona je kazala da očekuje da im se izađe u susret kad su u pitanju obustava radova i raskid ugovora, napominjući da je upućena inicijativa prema Vladi Crne Gore sa potpisima 58 NVO.

Lika kaže da turizam i eksploatacija nafte ne idu zajedno:

- To apsolutno nije kompatibilno, jer je naš razvoj baziran na ekološki održivom turizmu, i samim tim se to ne može uklapati u cijeli proces.

Adžić, međutim, smatra drugačije i kao primjere navodi Grčku, Kipa, Italiju i Hrvatsku, koji pored naftne industrije razvijaju turizam.

- To su dokazi da sve to može zajedno da ide. Crna Gora već ima četiri ofšor odrađene bušotine. Čitav ovaj period ništa se nije desilo, a turizam cvjeta - rekao je Adžić.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.