Kako dokazati mobing na sudu - Advokati savjetuju čuvajte prepiske i snimke

Jelena Nikolić je dvije godine bila zaposlena u jednom državnom preduzeću kada je počela da primjećuje prve znakove mobinga od svog nadređenog. Grube riječi, omalovažavanje i loša atmosfera u radnom okruženju se nastavila, a budući da je majka dvoje djece, strah je bio jači te je neko vrijeme čekala promjenu.

Kada do nje nije došlo odlučila je da se raspita koje sve opcije ima na raspolaganju i kome prvo da se obrati za pomoć. Neke od opcija su bile neprofitna udruženja koja pružaju psihološku i savjetodavnu podršku, državna Agencija za mirno rješavanje sporova i ona najbitnija - pravna.

Prvi korak načinila je u Udruženju EMIC, www.mobing.rs u kojem svi mogu da se informišu o mobingu. Profesor Slaviša Ignjatović dio je ovog udruženja i vlasnik sajta. Kako kaže za naš portal, mobing nije novi fenomen i postoji od kad postoji ljudski rod i želja pojedinca za vlašću.

Objašnjava da je mobing aktivno ili pasivno postupanje poslodavca, odnosno jednog radnika prema drugom radniku, koje ima za cilj da naruši fizički ili psihički integritet.

- Radnik zbog tog postupanja stvara averziju prema dolasku na posao, nalazi se u strahu, osjeća se poniženo - kaže za eKapiju Slaviša Ignjatović

Radnik, pritom, ne mora biti u stalnom radnom odnosu, može biti i radno angažovan po osnovu ugovora o djelu, stručnom osposobljavanju i sl.

Dodaje i da je potrebno razlikovati diskriminaciju od zlostavljanja, jer se diskriminacija dešava jednom, dok se zlostavljanje dešava učestalo, odnosno, po stavu sudske prakse, minimalno dvaput u određenom vremenskom periodu.

Na pitanje kako se onda radnik može zaštiti - naš sagovornik odgovara da je tu moguće samo jedno rješenje: prijaviti zlostavljača.

- Radnik se ni na koji način ne može zaštititi od zlostavljanja osim da prijavi poslodavcu radnika koji vrši zlostavljanje. Osim što je korisno, to je i procesni uslov za pokretanje sudskog postupka protiv poslodavca.

A, ukoliko zlostavljanje vrši poslodavac, odnosno neko na položaju kod poslodavca, radnik nije dužan da poslodavcu prijavi zlostavljanje prije nego što pokrene sudski postupak, navodi Ignjatović i ističe da je prva adresa na tom putu - advokat.

- Pošto mi se dosta njih javlja za pomoć a mi nismo u mogućnosti da riješimo njihov problem budući da nismo advokatska kancelarija, iz tog razloga im preporučujemo nekoliko kancelarija, advokata ili institucija kojima mogu da se obrate.

Oni kojima je potrebna pomoć, dodaje, mogu se obratiti i Službi Viktimološkog društva Srbije, Mobing centru u Nišu kao i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, koja je posrednik u procesu mirenja, o čemu je eKapija nedavno pisala.

- O onome što ste primijetili obavijestite svog predstavnika zaposlenih, člana Odbora za bezbjednost i zdravlje na radu. Pokušajte da razgovarate sa osobom koja je zlostavljana kao i sa osobom koja sprovodi to zlostavljanje. Dajte na znanje da je problem uočen. To ponekad znači prestanak mobinga - savjetuje on.

- Ponekad je dovoljno samo pokazati da ste vidjeli šta žrtva preživljava. Uradite bilo šta, što vam padne na pamet, samo nemojte dozvoliti da se preko takvog ponašanja pređe zatvorenih očiju, jer upravo zlostavljači to hoće - ističe Ignjatović i naglašava:

- Ako mober vidi da žrtva nije usamljena uvijek će se povući. Takođe, odnos snaga biće drugačiji ako stvorimo tim, jer tim je uvijek jači - navodi Ignjatović.

Koji dokazi su validni

Advokat Marija Milojković za eKapiju ističe da je poslodavac dužan da obezbijedi "normalne" uslove rada i zaštiti radnika koji trpi zlostavljanje. Zato je, napominje, u sudskim postupcima pasivno legitimisan poslodavac, a ne radnik koji je zlostavljao tužioca.

- Ne možemo mnogo toga da uradimo bez obraćanja onome ko je zadužen da se stara o zaštiti od zlostavljanja unutar poslodavca. Možemo i moramo da prikupljamo dokaze u slučaju da se pokrene sudski postupak.

Ono što je najvažnije, naglašava naša sagovornica, da se prije svega, svaka pojava mobinga pismeno zabilježi.

- Dokazi koji se koriste su svjedoci, pisane prepiske sa poslodavcem, eventualno snimci ako je osoba upozorena da će biti snimljena, inače je dokaz nezakonit, pa i odgovarajuće vještačenje. Sve zavisi od slučaja do slučaja - kaže ona.

Na pitanje šta se može uraditi kada se zaposleni plaše da prijave mobing, jer im je taj posao jedini izvor prihoda, naša sagovornica odgovora da prvo treba da se informišu kod advokata o svojim pravima.

- Dovoljno je da učine vjerovatnim da se zlostavljanje dogodilo, što je stav sudije. Ukoliko sud smatra da je radnik učinio vjerovatnim da je zlostavljan, poslodavac je taj koji mora da dokaže da zlostavljanja nije bilo - kaže advokat Milojković.

Tu se ovaj spor, napominje razlikuje od opšte parnice, pa je položaj tužioca značajno olakšan.

Tradicija Sindikata i najvažnija aktivnost je radno pravna zaštita zaposlenih. Kako je mobing grubo kršenje prava vezanih za rad, obaveza je sindikata da tu pojavu razotkrije i pomogne svakom pojedincu koji trpi mobing, kaže Slaviša Ignjatović.

Zaštitu od zlostavljanja na radu u slučaju zlostavljanja ili kako je opšte poznato, od mobinga, u našem pravnom sistemu reguliše Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu a postupak zaštite zavisi od toga ko vrši mobing, objašnjava on.

- Tako, ako se za zlostavljanje ne tereti odgovorno lice u pravnom licu, odnosno poslodavac sa svojstvom fizičkog lica, zaposleni koji smatra da je izložen zlostavljanju, podnosi obrazloženi zahtjev za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja neposredno tom licu.

Ovaj zahtjev, kako dodaje, može podnijeti i predstavnik sindikata, lice nadležno za poslove bezbjednosti i zdravlja na radu, predstavnik zaposlenih za bezbjednost i zdravlje na radu ili odbor za bezbjednost i zdravlje na radu, uz pismenu saglasnost zaposlenog koji smatra da je izložen zlostavljanju.

- Ako se za zlostavljanje tereti odgovorno lice u pravnom licu, odnosno poslodavac sa svojstvom fizičkog lica, zaposleni koji smatra da je izložen zlostavljanju može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka posredovanja neposredno tom licu. Takođe, ako se za zlostavljanje tereti odgovorno lice u pravnom licu, odnosno poslodavac sa svojstvom fizičkog lica, zaposleni koji smatra da je izložen zlostavljanju može, do isteka roka zastarjelosti i bez podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka posredovanja kod poslodavca, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom - objašnjava.

Kazne za mobere

Tužbe za mobing su postale učestale otkad je spomenuti Zakon stupio na snagu, ali praksa ne ide toliko u korist radnika, kaže naša sagovornica. Razlog za to je što ne postoje valjani dokazi, poput toga da se zlostavljanje nije desilo više puta.

Dodaje, da se tužbeni zahtjevi za zlostavljanje odnose na naknadu štete za pretprljenu bol, strah ili slične posljedice.

- Poslodavac je taj koji se obavezuje da plati tu naknadu, bez obzira ko je izvršio zlostavljanje. Ukoliko je zlostavljanje bilo razlog za otkaz ugovora o radu, prednost se daje tužbi za nezakonit otkaz iz razloga ekonomicnosti, jer se ne plaćaju sudske takse i jednostavniji je način dokazivanja činjenice da je otkaz bio nezakonit nego da je radnik bio zlostavljan - pojašnjava Milojković.

Ignjatović dodaje da zaposlenog koji je odgovoran za zlostavljanje ili zloupotrebu prava na zaštitu od zlostavljanja, poslodavac može da kazni sankcijama koje su inače predviđene disciplinskim pravilnikom firme za kršenje radne discipline i povredu radnih obaveza, ali su predviđene i neke posebne kazne.

To su: opomena, udaljenje s rada od četiri do 30 radnih dana bez naknade zarade i trajno premještanje u drugu radnu okolinu, odnosno na drugo radno mjesto.

- U slučaju kada je neka od ovih mjera izrečena nekome ko je vršio zlostavljanje, a ako on u roku od šest mjeseci ponovo bude nekoga zlostavljao na poslu, poslodavac može da mu da otkaz – kaže Ignjatović.

Sandra Petrović