Da li nam svima trebaju prečišćivači vazduha u kući?
Izvor: Startit
Ponedjeljak, 01.03.2021.
07:55
Ponedjeljak, 01.03.2021.
07:55
Ilustracija (Foto: Breadmaker/shutterstock.com)
Šta se u stvari mjeri?
Skala ili brojčani indeks koji mjeri zagađenost vazduha zapravo najčešće mjeri udio četiri štetne materije u vazduhu: ugljen-monoksida, sumpor-dioksida, ozona, i aerosolnih čestica (particulate matter ili PM) koje su raspršene u vazduhu. Postoje i druge skale, koje direktno mjere čestično zagađenje, to jest prisustvo PM 2.5 čestica u vazduhu, i na osnovu tih mjerenja prave koeficijent zagađenja.
Različite skale mogu imati različite pragove zagađenosti, pa zato koncentracija od 55 μg/m3 PM 2.5 čestica prema standardima Agencije za zaštitu životne sredine predstavlja gornju granicu "prihvatljivog" kvaliteta, dok prema standardima Evropske unije ta granica stoji na oko 25 μg/m3.
PM čestice Svjetska zdravstvena organizacija svrstava među karcinogene Grupe 1, a predstavljaju najgoru vrstu zagađenja vazduha, jer su u stanju da prodru duboko u plućno tkivo, i znatno povećavaju rizik od raka. Medicinsko istraživanje iz 2013. godine pronašlo je da ne postoje "bezbjedni nivoi" ovih čestica u organizmu, jer je prisustvo PM 2.5 čestica čak i u nivoima ispod kriterijuma zagađenosti Evropske unije povezano sa povećanim rizikom od raka.
Samo na osnovu navedenog, jasno je da zagađenost vazduha po svim kriterijumima predstavlja rizik po zdravlje, i da je potrebno nešto učiniti radi zaštite. Kako je prethodnih dana, a i duže, redovna pojava biti u crvenoj zoni prema svim skalama, potreba je utoliko veća i važnija.
Da li su nam potrebni prečiščivači?
Svi prečišćivači vazduha obavljaju sličnu funkciju, mada za čišćenje koriste različite tehnologije i imaju različit učinak.
Neki prečišćivači koriste filtere kroz koje prolazi vazduh, neki koriste jonizujuće zračenje koje privlači određene čestice, a postoji i niz prečišćivača koji koriste proces ozonizacije ili imaju neku upijajuću materiju za uklanjanje neprijatnih mirisa. Pojedini čistači koriste i UV zračenje kako bi iz vazduha koji filtriraju eliminisali mikrobe.
Iz toga sljeduje da čistači koji su prevashodno namijenjeni za uklanjanje neprijatnih mirisa, prašine ili buđi, najvjerovatnije nemaju iste sposobnosti kao i prečišćivači sa HEPA filterom, koji mogu da uklone i čestice manje od PM 2.5.
Uzevši to u obzir, korišćenje pravog i efikasnog čistača vazduha u svrhu za koju je napravljen korisno je po zdravlje, i pomaže u zagađenosti u kojoj se trenutno nalazimo. Potrebno je prethodno razumjeti različite principe rada, prednosti i mane tehnologija i pojedinačnih modela na tržištu, kako bi se osigurali da će aparat imati pravi učinak.
Tagovi:
Agencija za zaštitu životne sredine
Svjetska zdravstvena organizacija
Evropski indeks kvaliteta vazduha
ljubičasta zona Evropskog indeksa kvaliteta vazduha
zagađenost
zagađenost vazduha
brojčani indeks koji mjeri zagađenost vazduha
skala koja mjeri zagađenost vazduha
ugljen monoksid
sumpor dioksid
ozon
aerosolne čestice
PM čestice
koeficijent zagađenja
prečiščivači vazduha
filteri
jonizujuće zračenje
UV zračenje
HEPA filter
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora