Pandemija snažno uticala na poslovanje komunalnih preduzeća - Neophodno što hitnije izmijeniti Zakon o komunalnim djelatnostima

Neophodno je što prije Predlog zakona o komunalnim djelatnostima, proslijediti u dalju proceduru usvajanja, zaključeno je na sjednici Odbora udruženja komunalne privrede PKCG koja je održana 12. februara. Kako je saopšteno iz Privredne komore, ovim predlogom zakona djelimično su uvažene ranije dostavljene sugestija privrednika, posebno u dijelu koji se odnose na potpisivanje ugovora sa klijentima, jer ova norma u praksi stvara velike probleme privrednicima iz komunalnih djelatnosti, ali i korisnicima usluga ovih subjekata.

Na hitnost usvajanja zakona ukazao je Vojin Katnić iz preduzeća Čistoća Podgorica, što je podržano i od ostalih članova odbora.

Sa tim je saglasan i Radenko Vujošević iz Komunalnog Lim, uz ocjenu da dodatna formalizacija odnosa sa klijentima nije potrebna, jer je zakon definisao da komunalne usluge predstavljaju javni interes, da ih niko ne može odbiti niti uskratiti, te da se plaćaju po metru kvardatnom.

Prema riječima Petra Martinovića iz Vodovoda Cetinje, većina preduzeća iz ove oblasti nema potpisane ugovore o licencama sa lokalnim samouprava u punom kapacitetu zbog nesređenih listova nepokretnosti s obzirom da je vlasnik istih država, da je imovina na raspolaganje data lokalnoj samoupravi, a korišćenje vodovodnom preduzeću.

- To može dovesti do velikih problema u poslovanju jer preduzećima, kada se srede pomenuti listovi nepokretnosti, tek predstoji procjena imovine. Metodologija obračuna cijena ne uvažava ogromne troškove električne energije Vodovoda Cetinje koje obezbjeđuje snabdijevanje Prijestonice vodom sa izvorišta koje je na nižoj nadmorskoj visini za 600 metara - kazao je Martinović.

Novica Vojvodić iz barskog Vodovoda istakao je da u skladu sa materijalnim propisima države Crne Gore, nijedna cijev ne može biti u svojini vodovoda.

- Sve ovo je u vlasništvu države, dato je na raspolaganje jedinici lokalne samouprave, a na upravljanje vodovodima - dodao je.

Predsjednik Odbora Filip Makrid je ukazao da je za pitanje svojine i listova nepokretnosti potrebno naći drugačija rešenja.

- Bolji je predlog da, na osnovu onog što imamo popisano u knjigama i katastru, izvršimo procjenu nepokretnosti, a onda da razmislimo kako da se izvrši procjena imovine i ona upiše u centralni registar - smatra Makrid.

Na sjednci je zatraženo da se komunalnim preduzećima u kriznom vremenu pandemije omogući ukidanje ili prolongiranje obaveze plaćanja takse Regulatornoj agenciji za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, čija visina umnogome čini težim njihov ekonomski položaj.

Predsjednik Odbora Filip Makrid je pročitao dopis koji je Komori uputila RAE, a u kom se, između ostalog navodi, da je utvrđena obaveza za vršioce usluga vodosnabdijevanja da Agenciji u prvoj polovini 2021. godine plaćaju 5% utvrđene naknade. Ovo je, prema njegovim riječima, rezultat razgovora Udruženja vodovoda i RAE.

Olivera Doklestić iz Herceg Novog nije saglasna da su ispoštovani dogovori sa RAE makar u dijelu koji se odnosi na njenu opštinu. Ovaj vodovod je prema njenim riječima dobio rješenje da plati znatno uvećanu taksu i to retroaktivno - od 1. juna prethodne godine.

- Agencija nije uvažila značajan izostanak prihoda u komunalnom preduzeću zbog pandemije - rekla je Doklestić i predložila da se prema Agenciji inicira ukidanje obaveze plaćanja taksi dok traje kovid-epidemija ili prolongiranje plaćanja.

Milan Bulatović iz Vodovoda Bijelo Polje, smatra da prilikom izrade zakona treba u radu od početka uključiti predstavnike ovih djelatnosti kako bi snagom znanja i struke podržali izradu zakona i podzakonskih akata i komunalnu djelatnost podigli na viši nivo, što je u interesu države, lokalnih samouprava i potrošača.

- Donosioci odluka treba da kreiraju akta u skladu sa specifičnostima Crne Gore, te da ne prenose doslovce još uvijek neprimjenljiva evropska rješenja - poručila je Olivera Doklestić iz Vodovoda Herceg-Novi.

Dodala je da su vodovodna preduzeća u nezavidnom položaju - suočavaju se sa tehničkim gubicima, nedostatkom radne snage i visokim naknadama Regulatornoj agenciji za energetiku.

Odbor komunalne privrede će formirati dvije radne grupe (Komunalne djelatnosti i Vodne usluge), koje će objediniti predloge i zaključke po pitanjima istaknutim na sjednici, a koje će Privredna komora proslijediti resornom ministarstvu na razmatranje.

Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković predstavio je Analizu dualnog obrazovanja 2017-2021. Dualno obrazovanje obezbjeđuje uslove za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija učenika u skladu sa potrebama tržišta rada, a poslodavcima omogućava da obrazuju kvalifikovanu radnu snagu prema sopstvenim potrebama. U školskoj 2020/2021. godini, 784 đaka pohađa nastavu u okviru dualnog sistema obrazovanja.

U cilju dalje afirmacije dualnog obrazovanja, neophodno je raditi na njegovoj promociji kroz aktivno učešće svih subjekata društva koji su dio obrazovnog sistema, uključujući podjelu odgovornosti u finansiranju.

- Uočen je kontinuirani trend rasta interesovanja poslodavaca u uključivanje u ovaj oblik obrazovanja. Kako je u toku ove kalendarske godine privreda pretrpjela velike gubitke usljed pandemije korona virusa, ona ne može biti uzeta kao mjerodavan pokazatelj razvoja ovog oblika interesovanja iz razloga što je veliki broj poslodavaca bio prinuđen da, zbog lošeg poslovanja raskine ugovore sa učenicima - navedeno je u dokumentu.

Zato je ocijenjeno neophodnim da se uzme u obzir ekonomsko poslovanje poslodavca kao osnovni kriterijum pri njihovom odabiru za izvođenje dualnog obrazovanja. Mehanizmi monitoringa i evaluacije rada poslodavaca treba da budu razvijeni i korišćeni u unapređenju kvaliteta dualnog obrazovanja.

Na sjednici je predstavljen i projekat Regionalni fond za izazove (RCF), vrijedan 25,5 mil EUR, namijenjen razvoju stručnog obrazovanja, čime će se se obezbijediti veća stručnost radne snage prilagođena potrebama tržišta rada.

Sredstva za njegovu realizaciju izdvojilo je njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a povjerena su Njemačkoj razvojnoj banci (KfW). Glavni implementacioni partner KfW-u je Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana, čiji je glavni koordinator projekta predstavnik Privredne komore Balša Ćulafić. RCF će u naredne četiri godine podržavati projekte koje sprovode konzorcijumi sačinjeni od institucija za stručno osposobljavanje i obuku te partnerskih privatnih preduzeća, koja su uključena ili se planiraju uključiti u proces obrazovanja učenika za učenje kroz rad.

Konzorcijumi obrazovnih institucija i kompanija, koji budu odabrani nakon procesa selekcije, moći će da dobiju bespovratna sredstva u iznosu od 150.000 do 600.000 EUR. Nijedna država neće moći da dobije manje od 10%, a ni više od 25% sredstava.