Podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u 2020. - Izvoz hrane uvećan 12,7%, a uvoz nafte upola manji
(Foto: ChameleonsEye/shutterstock.com)
Izvoz tih glavnih izvoznih proizvoda je u prethodnoj godini, koju je obilježila pandemija i kovid kriza, smanjen u odnosu na 2019. godinu, a ono što raduje je da je lani za 12,7% uvećan izvoz hrane.
Crna Gora je u prošloj godini najviše trošila za uvoz mašina i transportnih uređaja, hrane, medicinskih i farmaceutskih proizvoda i nafte i naftnih derivata. Zbog uticaja pandemije i smanjene privredne aktivnosti uvoz nafte je bio manji gotovo za polovinu u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz električne energije smanjen za trećinu.
Izvoz
Podaci Monstata pokazuju da je u prošloj godini na prvom mjestu bio izvoz obojenih metala, odnosno aluminijuma. Taj izvoz je bio vrijedan 56,29 miliona eura i za 10,9% je manji nego u prethodnoj godini.
I električna energija se tradicionalno visoko kotira u strukturi crnogorskog izvoza. Lani je izvezena struja bila vrijedna 49,7 miliona eura, što je 14,9 odsto manje nego u 2019. godini.
Izvoz mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit, prošle godine je iznosio 46,5 miliona eura i bio je za 7,3 odsto smanjen u odnosu na 2019. godinu.
Prošlogodišnji izvoz hrane je porastao za 12,7 odsto u odnosu na 2019. godinu i bio je vrijedan 28,63 miliona eura. U strukturi izvoza hrane izdvaja se meso i prerađevine od mesa sa 15,53 miliona eura. Izvoz mesa je u odnosu na 2019. godinu uvećan za 14,6 odsto. Izvoz povrća i voća je lani bio vrijedan 7,52 miliona eura, što je za 13,3 odsto više nego u 2019. godini.
Podaci Monstata pokazuju da je u prethodnoj godini izvoz pića bio niži za čak 22,4 odsto u odnosu na 2019. godinu.
Izvoz gvožđa i čelika iznosio je 12,76 miliona eura i bio je 30,8% manji nego u 2019. godini, što je posljedica smanjenja proizvodnje u kompaniji Tosčelik, u okviru koje posluje nikšićka željezara.
Crna Gora najviše je lani potrošila za uvoz mašina i transportnih uređaja 485 miliona eura. To je 16,1 odsto manje nego u 2019. godini. Od toga je uvoz drumskih vozila bio vrijedan 122,16 miliona eura i za 34,2 odsto je manji nego u 2019. godini.
Crna Gora je prethodne godine za uvoz hrane potrošila 395,14 miliona eura, to je za 16,7 odsto manje nego u 2019. godini. Uvoz mesa i njegovih prerađevina je bio vrijedan 89,4 miliona eura, što je 19,9 odsto manje nego u 2019. godini. Za uvoz povrća i voća utrošeno je 62,29 miliona eura, što je 18,4 odsto manje nego u prethodnoj godini, dok je uvoz žitarica i proizvoda od njih iznosio 60,69 miliona eura i bio je za 12,8 odsto manji nego u 2019. godini.
Za uvoz mliječnih proizvoda i jaja lani smo utrošili 43 miliona eura, što je 21,4 odsto manje nego u 2019. godini.
Kao posljedica smanjene privredne aktivnosti i čestih obustava saobraćaja u prošloj godini uvoz nafte i naftnih derivata je zabilježio oštar pad od 45,1 odsto. Lani je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 116,12 miliona eura.
Iz sličnih razloga uvoz električe energije je zabilježio pad od 33,9 odsto u odnosu na 2019. godinu i lani je bio vrijedan 40,77 miliona eura.
Crna Gora je prepoznata kao država sa velikim brojem telefona, a njeni građani kao ljubitelji telefonskih aparata. Lani je uvoz telekomunikacionih aparata i uređaja iznosio 67,74 miliona eura i bio je za 5,7 odsto manji nego u 2019. godini.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 2,47 milijardi eura, što je 18,1 odsto manje u odnosu na 2019.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 365,9 miliona eura, što je 11,9 odsto manje u odnosu na 2019. Uvoz je bio manji 19,1 odsto i iznosio je 2,1 milijardu eura.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prošloj godini 17,4 odsto i veća je u odnosu na 2019. kada je iznosila 16 odsto.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu u prošloj godini bili su Srbija sa 101 milion eura, Slovenija sa 35,8 miliona eura i Kosovo sa 23,4 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 414,9 miliona eura, Kina sa 218 miliona eura i Njemačka sa 204 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom.
Najveća spoljnotrgovinska razmjena zabilježena je u martu, kada su registrovani prvi slučajevi zaraze korona virusom u Crnoj Gori. Spoljnotrgovinska razmjena je u martu bila vrijedna 232,57 miliona eura, od čega se na uvoz odnosilo 205,15 miliona eura. To je i mjesec u kome je ostvaren najveći uvoz u prošloj godini. Najmanji uvoz zabilježen je u januaru 138,8 miliona eura.
Lani je najveći izvoz ostvaren u decembru 41,6 miliona eura, a najmanji u maju 18,79 miliona eura.
Zbog korone povećan uvoz medicinskih proizvoda
Pandemija kovid-19 uslovila je da prošle godine uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda bude uvećan za 8,3 odsto u odnosu na 2019. godinu i iznosio je 116,37 miliona eura.
U 2019. godini je zabilježeno smanjenje uvoza odjeće i obuće. Za uvoz odjeće smo utrošili 66,5 miliona eura, 21 odsto manje nego u 2019. godini, dok je uvoz obuće bio vrijedan 29,85 miliona eura, što je 17,2 odsto manje nego u 2019.
Pandemija kovid-19 uslovila je da prošle godine uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda bude uvećan za 8,3 odsto u odnosu na 2019. godinu i iznosio je 116,37 miliona eura.
U 2019. godini je zabilježeno smanjenje uvoza odjeće i obuće. Za uvoz odjeće smo utrošili 66,5 miliona eura, 21 odsto manje nego u 2019. godini, dok je uvoz obuće bio vrijedan 29,85 miliona eura, što je 17,2 odsto manje nego u 2019.
Tagovi:
izvoz i uvoz
crnogorski izvoz
izvoz hrane
uvoz nafte
uvoz nafte i njenih derivata
uvoz električe energije
uvoz mašina i transportnih uređaja
izvoz mineralnih ruda
spoljnotrgovinska razmjena
Centralnoevropski sporazum o zoni slobodne razmjene
CEFTA
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora