Šta bi moglo da podstakne rast cijena žitarica u ovoj godini?

U važnim izvoznim zemljama poput Rusije, Ukrajine, Brazila i Argentine došlo je do povećanja cijena žitarica za ljudsku ishranu i ishranu stoke, što je dovelo do izvoznih ograničenja i viših carina. Samim tim rasla je i cijena na svjetskom tržištu. Da li će se ovaj trend nastaviti, prije svega zavisi od situacije i nadolazeće žetve u Južnoj Americi, piše agrarheute.

Loša žetva očekuje se u Rusiji, Argentini i Brazilu, ali ona sledeća na sjevernoj hemisferi vjerovatno će doprinijeti poboljšanju globalne ponude. Na primjer, u Australiji zasad dobro izgledaju pšenica, ječam i uljana repica. Ali, jaka potražnja iz Kine zbog brze obnove populacije svinja "upila" je trenutno dostupnu ponudu.

Na evropskom tržištu cijene pšenice porasle su na nešto manje od 216 EUR po toni, najviše od sušne godine 2018. Evropske cijene kukuruza porasle su na 220 EUR po toni, što znači da nisu samo na višegodišnjem vrhuncu, nego su više i od cijena pšenice.

Razlog trenutnog rasta cijena kukuruza je prestanak izvoza te kulture iz Argentine do 28. februara. Taj potez je ujedno i znak pogoršanja globalnih problema sa snabdijevanjem hrane tokom pandemije virusa korona.

- Ova odluka zasnovana je na potrebi da se osigura domaća snabdjevenost žitaricama, jer su potrebne kao sirovina za proizvodnju stočne hrane - navodi se u izjavi argentinske vlade. Ona nastavlja kontrolu inflacije cijena hrane kako bi se pomoglo porodicama sa niskim prihodima koje se bore sa velikim padom ekonomije kao i gubicima dohotka tokom pandemije. Uprkos zabrani izvoza, uvoznici i dalje mogu da kupuju i kukuruz iz Argentine, ali samo za datum otpreme nakon 1. marta.

Do sada je 34,2 miliona tona kukuruza iz sezone 2019/20 odobreno za izvoz, od ukupno 38,5 miliona tona koliko je bilo na raspolaganju. Cilj ograničenja izvoza je da preostala 4,3 miliona tona ostanu na raspolaganju za domaću potrošnju kako bi se osigurale zalihe prije nove žetve.

Argentina je takođe glavni izvoznik soje i pšenice, kao i najveći svjetski izvoznik sojinog brašna. Površine soje u toj zemlji za sledeću žetvu vjerovatno će biti manje od planiranih 17,2 miliona hektara zbog neobično suvog vremena, objavila je berza žitarica u Buenos Ajresu u svom nedeljnom izvještaju. Takođe, ove je godine na proizvodnju kukuruza, soje i pšenice u Argentini, ali i Brazilu značajno uticao klimatski fenomen La Ninja, zbog kog su u obje države sušni uslovi. Polja koja još nisu zasađena sojom ili kukuruzom možda više ni neće moći biti zbog nedostatka vlage.

Prema predviđanjima, argentinski poljoprivrednici bi ove godine mogli da požnju oko 16,8 miliona tona pšenice.

Pretpostavlja se da će ruski izvoz biti manji zbog izvozne kvote i da će se globalna snabdjevenost zbog toga i dalje pogoršavati. Podsjetimo, ova zemlja, kao najveći svjetski izvoznik pšenice, uvešće kvotu na njen izvoz, kao i za raž, ječam i kukuruz i ograničiti ga na 17,5 miliona tona za razdolje od 15. februara do 30. juna, kao što će uvesti i porez od 25 EUR po toni.

SovEcon, ruska konsultantska kompanija, sada očekuje izvoz pšenice u vrijednosti oko 36,3 miliona tona, u poređenju sa ranijim izgledima od 40,8 miliona tona zbog izvozne kvote uvedene kako bi se domaće cijene hrane kontrolisale. Neki poljoprivrednici u zemlji mogli bi da odlože njenu prodaju do jula, smatraju analitičari.

Ruske izvozne cijene pšenice nedavno su nastavile da rastu usljed nadolazećeg poreza na izvoz, napominju analitičari, ali dodaju kako trgovina slabi uoči dugih novogodišnjih praznika. Ona sa sadržajem proteina od 12,5% bila je u prodaji u crnomorskim lukama po ceni od 262 USD po toni prošle nedelje, što je 5 USD više u odnosu na prošlu nedelju.

Analitičari takođe izvještavaju da će se ova kultura nakon sredine februara, kada bude uveden porez na izvoz, nuditi za čak 270 USD po toni. Uz to, izvozne cijene ječma nedavno su porasle za 2 USD na 220 USD po toni.