Kratki lanci snabdevanja rješenje za male i srednje proizvođače hrane u budućnosti

Drugi dan konferencijskog dijela sajma visokokvalitetne hrane Belgrade Food Show obilježile su panel diskusije na teme kratkih lanaca snabdijevanja hranom i značaja SMARTCHAIN projekta u obezbjeđivanju istih, ali i jedinstvene oznake za kvalitet domaćeg proizvoda i žiga Čuvarkuća. Takođe, predstavnici proizvođača i HoReCa sektora diskutovali su o stanju u ovoj industriji, gubicima usljed novonastale krize, ali i mogućnostima za njen oporavak.

Panel diskusija "Kratki lanci snabdijevanja hranom" otvorila je drugi dan konferencije, a profesori Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu prof. dr Viktor Nedović i prof. dr Mirjana Pešić predstavili su pojam kratkih lanaca snabdijevanja hrane i projekat SMARTCHAIN.

- Kratki lanci snabdijevanja hranom, kao alternativni sistemi koji skraćuju geografski i logistički put između proizvođača i kupca, ukidajući posrednike, nameću se kao rješenje za male i srednje proizvođače hrane u budućnosti - rekao je prof. dr Nedović, navedeno je u saopštenju.

U okviru SMARTCHAIN projekta, koji obuhvata 43 partnera iz 11 zemalja, radi se na udruživanju kratkih lanaca na nivou Evropske unije, kako bi postali održivi i konkurentni na tržištu. Partneri ovog projekta iz naše zemlje su Poljoprivredni fakultet u Beogradu, Udruženje kompanija za preradu voća i povrća, kao i kompanija Polo iz Čačka.

- Cilj je jaka sinergija svih činilaca lanca, udruživanje malih proizvođača na lokalnom, regionalnom, nacionalnom, kao i povezivanje na međunarodnom nivou - dodala je prof. dr Pešić.

Na panel diskusiji "Jedinstvena oznaka za kvalitet domaćeg proizvoda", učesnici su se složili da se ovim žigom naglašava kvalitet domaćih proizvoda i daje im se na značaju.

- Žigom Čuvarkuća željeli smo jasno da odvojimo proizvode koji su stvarani u Srbiji i tako kupcu poručimo da kupovinom tog proizvoda pomaže domaćeg proizvođača i domaću privredu, ali i zna šta kupuje, proizvod od sirovina koje se gaje u našoj zemlji - rekao je ovom prilikom prof. dr Saša Veljković.

Uvođenjem žiga kvaliteta, cilj je i pospješivanje prodaje, ali je neophodna edukacija potrošača kako bi pri kupovini prvenstvo dali proizvodima sa ovom oznakom. Iz ugla potrošača, žig se shvata kao aktivacija države da pod jedno okrilje stavi male proizvođače hrane i da na značaju proizvodima proizvedenim u Srbiji od domaćih sirovina.

Proizvođači hrane su zavisni od HoReCa sektora, a ugostitelji od gostiju i epidemioloških mjera usljed pandemije COVID-19. Na panelu "Industrija hrane i HoReCa sektor - danas i sutra" panelisti su se složili da se ova industrija nalazi u krizi.

- Posljedice ove krize najviše su osjetili oni koji direktno zavise od stranih gostiju. To je gubitak koji se ne može nadomijestiti, ali ono što je važno, jeste da smo novac usmjerili na svoju državu i uložili u turističke objekte u Srbiji -izjavio je dr Miroslav Knežević, državni sekretar Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

I uz trenutne epidemiološke mjere, iako u smanjenim kapacitetima, poslovanje ipak jeste moguće, a ugostitelji i proizvođači rješenje vide u udruživanju, razumijevanju i podršci svih članova ovog lanca, ali i u pomoći i mjerama podrške države.

Drugi konferencijski dan završen je panel diskusijom predstavnika britanske konsalting agencije Fresh Montgomery na temu značaja brend identiteta za uspjeh na tržištu, a učesnici će i trećeg dana konferencije imati prilike da čuju njihovo predavanje o novim putevima do tržišta za ritejlere i proivođače. Trećeg dana sajma održaće se i panel diskusija na temu crowdinvestinga, čućemo intervju na temu podrške inovacijama u industriji hrane, kao i obraćanje evropskog komesara za poljoprivredu Januša Vojćehovskog o situaciji u industriji hrane u Evropi. Konferenciji se možete priključiti putem sledećeg linka.

Događaj organizuje Asocijacija za promociju srpske hrane uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Privredne komore Srbije sa tendencijom da Srbiju uvrsti među lidere u industriji visokokvalitetne hrane u Jugoistočnoj Evropi.