Žensko preduzetništvo veliki potencijal za razvoj ekonomije - Otvaranje preduzeća donosi i nova radna mjesta

Žensko preduzetništvo predstavlja veliki potencijal za razvoj crnogorske ekonomije, stvarajući preduslove za otvaranje novih preduzeća, a samim tim i radnih mjesta, ocijenili su predstavnici Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER).

Iz IPER-a su agenciji Mina-business kazali da podaci Poreske uprave (PU) ukazuju na rastući trend zastupljenosti biznisa u vlasništvu žena, kao i rastući broj registrovanih preduzetnica u periodu od 2011. do prošle godine.

- Prema tom izvoru, 22% aktivnih poreskih obveznika - mikro, malih i srednjih biznisa u Crnoj Gori, su u vlasništvu žena, i svaki treći registrovani preduzetnik je žena. Ovi podaci ohrabruju i potvrđuju da brojne aktivnosti institucija javnog i privatnog sektora, asocijacija, udruženja i međunarodnih organizacija, koje doprinose stvaranju povoljnijeg ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva, daju rezultate - naveli su predstavnici IPER-a.

Oni su dodali da svi svjedočimo tome da su preduzetnice postale vidljivije u javnosti i da su njihovi uspjesi ohrabrenje i motivacija za generacije koje dolaze.

- Iako su duboko ukorijenjeni patrijarhalni stavovi u crnogorskom društvu vremenom oslabili, oni i dalje predstavljaju jednu od glavnih barijera sa kojom se žena susreće prilikom započinjanja i vođenja biznisa - naveli su iz IPER-a.

Jedna od važnih barijera je, kako smatraju, i otežan pristup finansijskim sredstvima, zbog nemogućnosti obezbjeđenja hipoteke, jer žene najčešće nijesu vlasnice nekretnina.

- Nepotrebne administrativne procedure, visina državnih i lokalnih poreza i dažbina, te nelojalna konkurencija u vidu neregistrovanih biznisa u njihovoj djelatnosti, predstavljaju jednako aktuelne probleme, bez obzira kog je pola preduzetnik - poručili su iz IPER-a.

Predstavnici IPER-a su saopštili da njihova istraživanja ukazuju na to da onog momenta kada se odvaže da uđu u preduzetničke vode, žene imaju istovjetne barijere kao i muškarci i tu su razlike relativno male.

- Ono gdje postoji značajna razlika je period prije ulaska u biznis. Žene su generalno mnogo opreznije, čekaju "pravi trenutak", prepoznaju nedostatak ličnih vještina i kontakata, više se preispituju i sumnjaju u svoje sposobnosti - dodali su iz IPER-a.

To, kako su naveli, rezultira time da se danas najveći broj žena opredjeljuje za poslovne vode iz nužde i potrebe da dopune kućni budžet.

- Učešće onih koje se za preduzetništvo opdredjeljuju u želji da budu nezavisne i da pokažu svoj puni potencijal, je i dalje manje - smatraju u IPER-u.

Iz IPER-a su naveli da su u prethodnom periodu realizovane mnoge aktivnosti koje su doprinijele da danas imamo rastući broj ženskih biznisa i preduzetnica, iz godine u godinu.

Kako smatraju, neophodno je da se te aktivnosti ne prekidaju i da se dodatno poradi na preduzetničkom obrazovanju mlađih generacija.

- To ne samo da će doprinijeti rastućem broju preduzetnika, bez obzira na pol, već i unapređenju njihove zapošljivosti i u krajnjem, većoj produktivnosti radne snage u Crnoj Gori. Nažalost, neke sjajne inicijative imaju samo ad hoc karakter. Potrebno je objediniti aktere u ovoj oblasti i obezbijediti promjenu koja će biti na nivou kolektivne kulture – preduzetničke kulture. Nažalost, u Crnoj Gori i dalje više pričamo o problematičnim, a manje o uspješnim pojedincima - tvrde u IPER-u.

Na pitanje koliko su nadležne institucije u državi spremne da pomognu u ekonomskom osnaživanju žena iz IPER-a su odgovorili da nadležne institucije pokazuju izuzetnu spremnost za pružanjem podrške razvoju ženskog preduzetništva upravo kroz progame i projekte koje realizuju Investiciono-razvojni fond (IRF), ministarstva ekonomije i za ljudska i manjinska prava, Zavod za zapošljavanje (ZZZ) i Glavni grad Podgorica.

- Tu su i podsticajni programi 17 opština koje su u svojim budžetima izdvojili bespovratna sredstva za razvoj ženskog preduzetništva - kazali su predstavnici IPER-a.

Oni smatraju da posebno pozitivan primjer u posljednje vrijeme je aktivnost ZZZ, koji je do sada je objavio dva javna poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za samozapošljavanje.

Broj predatih aplikacija u okviru prvog javnog poziva iznosio je 135 od čega su 62 aplikacije predale žene. U okviru drugog javnog poziva predato je ukupno 575 projekata, u 264 projekata akteri su žene.

Na pitanje kakvu podršku pruža IPER svim ženama koje hoće da se upuste u preduzetničke vode, iz te organizacije su kazali da pružaju nefinansijsku podršku kroz programe unapređenja preduzetničkih vještina, povezivanje sa akterima u privatnom i državnom sektoru, promociju mogućnosti.

- Takođe, radimo na unapređenju poslovnog ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva kroz donošenje smjernica i preporuka za izmjene i dopune postojeće regulative umjerene ka vladinim institucijama kako bi bolje implementirali principe slobodnog tržišta u Crnoj Gori - saopštili su iz IPER-a.

Program podrške preduzetnicama, koji je IPER realizovao tokom septembra uz podršku Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), predstavlja nastavak njihove kontinuirane podrške ženskom preduzetništvu.

- Nastao je kao odgovor na negativne efekte pandemije Covid-19 kako bi uspješno savladale izazove sa kojima se suočavaju i lakše se uključile u proces online poslovanja i online vođenje biznisa - dodali su iz IPER-a.

Oni su naveli da su organizovali četiri dvodnevna online treninga, koje su vodili iskusni treneri i predavači, u okviru kojih su preduzetnice, pored teorijskog dijela, dobijale konkretne odgovore na pitanja navođenjem primjera iz prakse i smjernice za direktnu primjenu na svoj biznis.

Tokom obuka preduzetnice su međusobno razmjenjivale svoja iskustva, dijelile savjete i ostvarile međusobnu saradnju za dalje.

Kao dodatni vid podrške, organizovani su i mentorski sastanci jedan na jedan.

- Obuku je prošlo preko 50 preduzetnica i vjerujemo da će stečeno znanje moći lako da primijene prelazak na online poslovanje - rekli su iz IPER-a.

Na pitanje koliko je korona kriza uticala na žensko preduzetništvo, iz IPER-a su odgovorili da je pandemija negativno uticala na ekonomiju u cjelini, pa i na poslovanje žena u biznisu.

- Rezultati istraživanja koje smo sproveli među preduzetnicama krajem septemba pokazuju da su se preduzetnice tokom pandemije Covid-19 suočile sa mnogobrojnim izazovima, koje su za rezultate imali potpunu obustavu aktivnosti njih 51,7%, smanjen obim poslovne aktivnosti 43,1%, pad tražnje i prodaje proizvoda i usluga 41,4%, probleme s likvidnošću 31% i poteškoće sa naplatom potraživanja 29,3% - precizirali su iz IPER-a.

Čak 74,1% anketiranih je navelo smanjenje prihoda kao ključnu posljedicu Covid-19 pandemije.

- Takođe, veliki problem su im predstavljale poteškoće sa izmirenjem poreskih i finansijskih obaveza i dugovanja, 50 odsto, otkazivanje ugovorenih poslova 48,3 odsto, kao i smanjenje broja zaposlenih 15,5 odsto - naveli su iz IPER-a.

Svega 5,2 odsto ispitanica je odgovorilo da je ovaj period za njih protekao bez posljedica.

U cilju prevazilaženja poteškoća, preduzetnice su preduzimale mnogobrojne korake, među kojima se izdvajaju odobrene subvencije za plate 43,1% i privremeno obustavljanje poslovne aktivnosti 34,5%.

Pored toga, nekim od njih je odobren reprogram kredita 10,3%, kao i odloženo izmirenje poreskih obaveza 6,9%.

Trećina anketiranih preduzetnica potvrdila je da je upotreba digitalnih alata u njihovom slučaju doprinijela rastu poslovnih aktivnosti.

- Kao ključne stvari koje bi im pomogle u oporavku i nastavku poslovanja preduzetnice su navele da bi im najviše značila finansijska podrška, poput reprogramiranja kredita, nastavka subvencija, davanja beskamatnih kredita, kao i poreske olakšice na duži vremenski period.

Komentarišući koje bi preporuke dali svim ženama koje žele da se upuste u sopstveni biznis, Iz IPER-a su saopštili da je potrebno insistirati na dosljednoj primjeni relativno dobrog pravnog i strateškog okvira za razvoj ženskog preduzetništva, učiniti dostupnijim različite izvore znanja i informacija.

- Potrebno je i obezbijediti bolji pristup finansijskim sredstvima za ženski biznis, jačati umrežavanje i saradnju preduzetnica, podstaći medije da kontinuirano promovišu žensko preduzetništvo i inicirati i jačati saradnju udruženja koja okupljaju preduzetnice sa akedemskom i naučnom zajednicom - rekli su iz IPER-a.

Takođe, kako smatraju, potrebno je unaprijediti poslovni ambijent, u smislu digitalne transformacije privrede i konkurentnosti na tržištima, što predstavlja jedan je od strateških pravaca djelovanja privrede.

- Preduzetnice ohrabrujemo da bez obzira na barijere koje su danas prisutne, hrabro zakorače u preduzetničke vode i nađu svoj put do uspjeha. Ukoliko postoji volja, sve prepreke se mogu prebroditi proaktivnošću, dobrom organizacijom i strpljenjem - zaključili su iz IPER-a.