Svjetska banka o Crnoj Gori: Potrebno pažljivo upravljanje dugom i strožija fiskalna politika

Nova crnogorska vlada će se suočiti sa nezapamćenim izazovom ublažavanja ekonomskih i socijalnih efekata krize i podsticanja ekonomskog oporavka, ocijenili su iz Svjetske banke (SB) i dodali da će biti potrebno pažljivo upravljanje dugom i strožija fiskalna politika.

Iz SB su saopštili da je neizvjesnost velika i da se Crna Gora suočava sa fiskalnim i eksternim rizicima.

- Izgledi u velikoj mjeri zavise od toka pandemije Covid-19. Pod pretpostavkom da će se ona javljati samo tokom sljedeće zime i proljeća, očekuje se da se ekonomija Crne Gore brzo oporavi u narednoj godini, sa procijenjenim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,9%, koji će podržati oporavak primitaka od turizma u odnosu na veoma nisku osnovu iz ove godine - navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan koji je predstavljen ove sedmice.

U tom dokumentu, u posebnom odjeljku za Crnu Goru, navodi se da je projektovano da se ukupni gubitak proizvodnje, uzrokovan krizom, u potpunosti oporavi tek u 2022. godini, kada se projektuje rast ekonomije od 4,2 odsto.

- Procjenjuje se da turizam u narednoj godini dostigne 80%, a u 2022. godini 95% prošlogodišnjeg nivoa, što bi podržalo rast izvoza i potrošnje - navodi se u izvještaju pod nazivom Neizvjestan oporavak.

- Očekuje se da spoljni disbalansi ostanu na visokom nivou u narednoj godini, ali da u 2022. završetak izgradnje dionice autoputa i snažniji izvoz u turizmu smanje deficit tekućeg računa na 11% BDP-a - dodaje se u dokumentu.

U SB očekuju da se završetkom krupnih projekata smanji visoka zavisnost investicija od uvoza u Crnoj Gori.

- Izgledi u pogledu zaposlenosti su veoma neizvjesni, budući da zavise od oporavka sektora u kojima je intenzivan angažman radne snage. Brzina oporavka radnih mjesta sa nižim kvalifikacijama će djelimično odrediti koliko brzo će siromašna i ranjiva domaćinstva moći da povrate svoje prihode - smatraju u SB.

Kako se navodi u dokumentu, uz postojeće politike, očekuje se da se fiskalni deficit smanji na 5,2 odsto BDP-a u narednoj godini, odnosno na 1,6 odsto u 2022, kada dođe do znatnog pada kapitalnih izdataka nakon završetka izgradnje dionice autoputa i oporavljanja prihoda.

- Kriza je skrenula Crnu Goru sa putanje smanjenja duga i u prvi plan stavila pitanja njegove održivosti, s obzirom na povećanje troškova finansiranja duga. Projektovano je da javni dug sa garancijama dostigne maksimum od 98 odsto BDP-a u narednoj godini, a da potom padne na 93% - precizirali su iz SB.

Kako su poručili, biće potrebno pažljivo upravljanje dugom i strožija fiskalna politika da bi Crna Gora, kada krene oporavak, stupila na putanju čvrstog i ubrzanog smanjenja duga.

U SB smatraju da, s obzirom na globalnu recesiju i neizvjesnosti, može doći do pooštravanja uslova za spoljno finansiranje. Ti rizici se mogu ublažiti samo pažljivim fiskalnim upravljanjem.

- Početak izgradnje druge dionice autoputa predstavlja rizik po održivost javnog duga. Mada je većina rizika negativna, reforme na planu upravljanja i ekonomskog upravljanja koje je najavila nova skupštinska većina mogle bi dati pozitivan zamah bržem ekonomskom oporavku - dodaje se u dokumentu.

U SB smatraju da Crna Gora mora postati otpornija na udare.

- Postizanje toga znači rješavanje unutrašnjih i spoljnih disbalansa i povećanje rasta produktivnosti kako bi se podržao snažan i održiv oporavak. Postojeće neefikasnosti u javnoj potrošnji ostavljaju prostora za prilagođavanje izdataka koje bi moglo da ubrza smanjenje duga kroz, recimo, ubrzanje reforme javne uprave, osnaživanje upravljanja javnim investicijama i nastavak reforme javnih nabavki - navodi se u dokumentu.

Na srednji rok bi, kako smatraju u SB, moglo biti neophodno prilagoditi zakon o penzijama fiskalnim kapacitetima Crne Gore i učiniti penzijski sistem održivijim.

Iz SB su kazali da su snažne, nezavisne i odgovorne institucije, poput agencija za konkurenciju i sprečavanje korupcije, zatim nezavisno i efikasno pravosuđe i javna uprava koja počiva na sposobnostima, od temeljnog značaja da se osigura odgovorna javna potrošnja i omoguće jednaki uslovi za privatni sektor, što će podstaći preduzetništvo, inovacije i široko zasnovan rast.

Intenziviranje napora na jačanju vladavine prava i djelotvornog pružanja javnih usluga, kako smatraju u SB, ne samo da će podržati rast čiji će glavni nosilac biti privatni sektor, nego će i umanjiti fiskalne ranjivosti i pomoći u stvaranju prijeko potrebnog fiskalnog prostora za izlaženje na kraj sa budućim udarima.

Iz SB su zaključili da Crna Gora sada mora da se nosi sa najdubljom recesijom u dvije decenije.

Projekcije ukazuju da će Crna Gora imati najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana, koja se procjenjuje na 12,4 odsto, uglavnom zbog njene velike zavisnosti od turizma.