Kleka, ljekovita od stabla do ploda
Borovica ili kleka (lat. Juniperus communis) veoma je razgranat polegli ili uspravni grm, a ponekad i niže drvo. Listovi su oko centimetar dugi, tvrdi, šiljati i bodljikavi te po tri rastu iz istog mjesta. Borovica raste po kamenjarima, proplancima, šumskim livadama, obroncima, a jako voli kamenite te krševite podloge.
Zanimljivo je da je borovica sva ljekovita: grančice, iglice, drvo, korijen i tamnoplave bobice.
Borovicu ni u kojem slučaju ne smiju koristiti trudnice i osobe s bolestima bubrega, ostali mogu bez ograničenja.
Prilično je rasprostranjen stari evropski začin. Još su stara plemena poznavala i cijenila bobice, prije svega zbog njihove ljekovitosti. Po njihovom uvjerenju, pomagale su protiv cijelog niza bolesti, kako kod čovjeka tako i kod životinja.
U srednjem vijeku su vjerovali da čak sprečava i kugu. Tako je ova biljka ušla u mnoga vjerovanja i vradžbine. Drvo se moglo paliti samo u određene svrhe, a ogrlice od bobica su tjerale zle duhove i štitile od uroka.
Plodovi borovice nekada su se koristili za zaštitu od kuge, kolere i drugih bolesti, pa je u narodu i danas ostalo uvjerenje da je žvakanje plodova borovice najbolja zaštita protiv svake zaraze.
Često se koristi i za uklanjanje žgaravice. Plodovi sadrže eterično ulje (1,0-2,5 odsto), flavonoidne glikozide, trjeslovine, 30 odsto invertnog šećera, pektin, gume, smole i voskove. Pripravci od borovice djeluju antiseptički i diuretički, te se koriste kod vodene bolesti, smanjenog mokrenja, reume, gihta, edema nastalih zbog loše cirkulacije, kod nadutosti i grčeva u želucu i crijevima, žučnih tegoba, za pospješenje menstruacije, kod bronhitisa i sluzi u disajnim organima, kao i za detoksikaciju organizma.
Zajedno s hranom, borovice djeluju kao najfiniji začin. Obična borovica ili kleka je začin prisutan u evropskoj kuhinji, naročito u kuhinji alpskih zemalja. Njome se začinjavaju jela od kiselog kupusa i meso, naročito divljač. Dobro se kombinuje s biberom, mažuranom i lovorom, ali i voćem.
Izvrsno će zaokružiti aromu miješanih marmelada, a zanimljiv su i sofisticiran prilog uz kiselo pečenje, divljač, riblja jela te ostale tamne umake uz jela od mesa. Koriste se i za pravljenje alkoholnih napitaka, poput džina. Kao začin mogu se koristiti i svježe i sušene bobice, cijele ili usitnjene. Poboljšaće ukus i jelima na bazi pavlake, npr. jelima s gljivama te jelima od povrća.
Zanimljivo je da je borovica sva ljekovita: grančice, iglice, drvo, korijen i tamnoplave bobice.
Borovicu ni u kojem slučaju ne smiju koristiti trudnice i osobe s bolestima bubrega, ostali mogu bez ograničenja.
Prilično je rasprostranjen stari evropski začin. Još su stara plemena poznavala i cijenila bobice, prije svega zbog njihove ljekovitosti. Po njihovom uvjerenju, pomagale su protiv cijelog niza bolesti, kako kod čovjeka tako i kod životinja.
U srednjem vijeku su vjerovali da čak sprečava i kugu. Tako je ova biljka ušla u mnoga vjerovanja i vradžbine. Drvo se moglo paliti samo u određene svrhe, a ogrlice od bobica su tjerale zle duhove i štitile od uroka.
Plodovi borovice nekada su se koristili za zaštitu od kuge, kolere i drugih bolesti, pa je u narodu i danas ostalo uvjerenje da je žvakanje plodova borovice najbolja zaštita protiv svake zaraze.
Često se koristi i za uklanjanje žgaravice. Plodovi sadrže eterično ulje (1,0-2,5 odsto), flavonoidne glikozide, trjeslovine, 30 odsto invertnog šećera, pektin, gume, smole i voskove. Pripravci od borovice djeluju antiseptički i diuretički, te se koriste kod vodene bolesti, smanjenog mokrenja, reume, gihta, edema nastalih zbog loše cirkulacije, kod nadutosti i grčeva u želucu i crijevima, žučnih tegoba, za pospješenje menstruacije, kod bronhitisa i sluzi u disajnim organima, kao i za detoksikaciju organizma.
Zajedno s hranom, borovice djeluju kao najfiniji začin. Obična borovica ili kleka je začin prisutan u evropskoj kuhinji, naročito u kuhinji alpskih zemalja. Njome se začinjavaju jela od kiselog kupusa i meso, naročito divljač. Dobro se kombinuje s biberom, mažuranom i lovorom, ali i voćem.
Izvrsno će zaokružiti aromu miješanih marmelada, a zanimljiv su i sofisticiran prilog uz kiselo pečenje, divljač, riblja jela te ostale tamne umake uz jela od mesa. Koriste se i za pravljenje alkoholnih napitaka, poput džina. Kao začin mogu se koristiti i svježe i sušene bobice, cijele ili usitnjene. Poboljšaće ukus i jelima na bazi pavlake, npr. jelima s gljivama te jelima od povrća.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora