Zbog klimatskih promjena proizvodnja i potrošnja govedine moraće da se smanje za 90%?!

Rudnici u Velsu, Belgiji, Njemačkoj i Poljskoj nekada su bila srca evropske industrije, definisali su način života, ali danas sve više propadaju ili su prenamijenjeni u muzeje.

Dok se Evropa sprema da pređe na privredu koja je CO2 neutralna, uzgajivači goveda strahuju da ih čeka ista sudbina kao rudare. Poljoprivreda, poznato je, najviše je odgovorna za emisiju štetnih gasova, a kao jedni od najvećih krivaca prozivaju se upravo stočari.

Krave, svinje i ovce osvojile su neslavnu titulu najveće prijetnje životnoj sredini. Stočarstvo uništava tle, doprinosi efektu staklene bašte, zagađuje izvore vode i zatire bioraznovrsnost, zaključak je brojnih istraživanja koja su političari prihvatili i uvrstili u borbu protiv klimatskih promjena.

Iako izvještaj ukazuje na to da se emisija štetnih gasova smanjila za petinu od 1990. godine, iz Brisela poručuju kako to nije dovoljno. Zabrinjavajući je i podatak kako se od 2012. godine čak vidi i mali porast.

Evropski povjerenik za poljoprivredu Januš Vojčehovski nedavno je izjavio kako su u okviru Zelenog plana sve zemlje članice dužne da smanje udio stočarstva u poljoprivredi.

- Vjerujem da će stočarstvo iz godine u godinu sve više propadati. Nažalost, najviše će stradati mala gazdinstva i mi mali stočari, dok će se za velike uvijek naći neki izgovor - rekao je zabrinuto španski mljekar, Roman Santala.

Takođe, mnogi uzgajivači smatraju kako se ova industrija već dovoljno bori kako bi postala profitabilna, a da ih brojni propisi i zahtjevi konstantno koče u tome.

Strategija "Od njive do trpeze" postavila je cilj da će do 2030. smanjiti udio korišćenja đubriva za 20%, ponajviše onog koji se koristi za proizvodnju hrane za životinje. Takođe, promoviše i ishranu sa što manje crvenog i prerađenog mesa.

- Radikalno smanjenje životinja, koje zauzima čak 68% poljoprivrede, stvorilo bi prostore za dodatni uzgoj voća, povrća i proteinskih kultura - ističe Springman.

Priznaje i kako se nastoji pronaći metoda uzgoja koja bi odgovarala i ekolozima, ali i samim uzgajivačima.

- Svakako se treba udaljiti od intenzivne proizvodnje. Evropska komisija favorizuje model u kojem su životinje slobodne na pašnjacima, jedu travu i ostale biljke koje nađu, a ne hranu punu pesticida. Trajni pašnjaci zadržavaju ugljenik u zemlji i to je način proizvodnje koji želimo da održimo i promovišemo - pojašnjava istraživač.


Sve više vegetarijanaca?

Prema nevladinoj organizaciji Vegenuary, u januaru ove godine više od 400.000 ljudi širom svijeta odlučilo se na vegetarijanstvo.

- Do 2050. godine govedina će biti meso koje nećemo jesti svaki dan, pa ni na nedelju dana. Sve više dobija na popularizaciji i meso iz laboratorija, a prema pozitivnim komentarima ono bi u skorijoj budućnosti moglo postati svakodnevica svih nas - rekla je Laura Veleslej, istraživač sa londonskog instituta Chatham House.

Međutim, ima i stočara koji smatraju kako ovaj sektor ima budućnost i da neće proći kao rudari.

- Mislim da će uvijek biti osoba koje će željeti da pojedu meso i prepoznaju njegov kvalitet. Takođe, moramo učiniti sve što je u našoj moći kako ljudi ne bi osjećali krivicu dok ga jedu - zaključio je jedan uzgajivač.

Evropska komisija

Univerzitet Oksford

NVO Vegenuary

Chatam House

Marko Springman

Laura Veleslej

Januš Vojčehovski

Roman Santala

strategija Od njive do trpeze

smanjenje fonda goveda u EU

emisije CO2

klimatske promjene

vegeterijanstvo

proizvodnja govedine

Zeleni plan EU