NavMenu

Pandemija koronavirusa najviše uticala na mikro preduzeća - Više od polovine firmi prekinulo sa radom

Izvor: eKapija Utorak, 09.06.2020. 09:48
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pressmaster/shutterstock.com)Ilustracija
U krizu izazvanu pandemijom koronavirusa Crna Gora je ušla sa realnim rastom BDP-a u 2018. od 5,1% i 3,6% u 2019. godini, rastom zaposlenosti na rekordni nivo i sa poboljšanom fiskalnom pozicijom koja uključuje smanjenje fiskalnog deficita sa 4,6% BDP-a u2018. na 3% u 2019. godini, nastavkom pozitivnih trendova u bankarskom sektoru, ublaženim eksternim neravnotežana, ali i povećanim javnim dugom, saopšteno je na sjednici Savjeta za konkurentnost.

Kako je saopšteno iz Vlade, na sjednici je predstavljen finalni nacrt Privremenog izvještaja o ekonomskoj procjeni uticaja Covid-19 na ekonomski sistem Crne Gore i perspektive rasta sa preporukama koji je izradila Stalna misija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.

Dokument, koji su na sjednici prezentovali stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Danijela Gašparikova i koordinator izrade direktor PricewaterhouseCoopers za Jugoistočnu Evropu Igor Lukšić,sadrži ekonomsku procjenu uticaja koronavirusa na mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike i na perspektivu privrednog rasta Crne Gore.

U dokumentu su navedeni podaci o posljedicama krize izazvane pandemijom koronavirusa i o mjerama koje je Vlada preduzela kako bi ublažile posljedice krize po privredu i zaposlene. Na sjednici je rečeno da je sprovedena anketa pokazala da ogromna većina poslodavaca najvažnijom smatra Vladinu mjeru subvencije zarada zaposlenima.

- Istraživanje sprovedeno u okviru izrade dokumenta pokazalo je da su posmatrano sa aspekta broja zaposlenih, najizloženija negativnim uticajima COVID-19 mikro preduzeća, od kojih je više od polovine u potpunosti prekinulo sa radom - ističu iz Savjeta.


Kako navode, velika preduzeća su pokazala značajno veću otpornost na efekte krize, ona su u najvećem procentu - 38%, bila u potpunosti operativna, dok je 13% njih u potpunosti prekinulo sa radom.

- Covid-19 kriza je nanovo pokazala da očuvanje srednjoročne makroekonomske i finansijske stabilnosti predstavlja ključ za unapređenje otpornosti na ekonomske šokove, te da takva stabilnost predstavlja nužan uslov za održavanje visokih nivoa rasta na srednji rok - navedeno je u dokumentu.

U dokumentu su ponuđene kratkoročne, srednjoročne i dugoročne preporuke koje naglašavaju potrebu razvoja novih, alternativnih scenarija, jer je neizvjesno kako će se epidemija COVID-19 razvijati, najmanje u narednih 12 mjeseci, kako u Crnoj Gori, tako i u Evropi i globalno.

Predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković, rekao je zaključujući raspravu po ovoj tački dnevnog reda da je država sa dva paketa mjera uradila sve što je moguće kako bi olakšala privredi i zaposlenima posljedice pandemije.

- Ovo vrijeme traži saglasnost, solidarnost i zajedničku akciju socijalnih partnera. Ne može sve probleme rješavati Vlada sama - kazao je premijer.

Savjet se upoznao i sa inoviranim trećim predlogom mjera Upravnog odbora Unije poslodavaca Crne Gore za podršku privredi u kojem je navedeno, između ostalog, da je neophodno obezbijediti garancije države od najmanje 70% iznosa kredita privrednim subjektima kojima je bio zabranjen rad shodno privremenim mjerama ili im je značajno smanjen obim poslovanja.

- Treći predlog mjera UPCG podrazumijeva i da garancije Vlade i Centralne banke (CBCG) za plasmane Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i poslovnih banaka, treba određivati srazmjerno tržišnom učešću svake pojedine banke, uz istovremeno ograničenje da tako date garancije ne mogu iznositi više od 40% ukupnog plasmana banke. Takođe, predloženo je i da Vlada i CBCG unaprijed definišu uslove aranžmana sa IRF - visinu fiksne kamatne stope, grejs perioda od najmanje 12 mjeseci i rok otplate od najmanje 36 mjeseci - saopšteno je iz Vlade.

Iz Savjeta kažu i da je Unija poslodavaca predložila da da IRF smanji kamatne stope za postojeće zajmove u odnosu na stepen ugroženosti privrednog subjekta, zatim da IRF i poslovne banke obezbijede produžetak moratorijuma na otplatu kreditnih obaveza za privredne subjekte, do normalizacije uslova poslovanja i dr.

- U dokumentu je predložen i niz mjera koje podrazumijevaju oslobađanje privrednih subjekata obaveza prema lokalnim samoupravama kao i donošenje posebnog zakona kojim bi bili uređeni radno-pravni odnosi u postojećim okolnostima - istakli su iz Savjeta za konkurentnost.

Savjet se upoznao i sa Predlogom Montenegro biznis alijanse za prevazilaženje problema angažovanja neophodne radne snage iz drugih država.

- Ova poslovna asocijacija predložila je da poslodavcima bude omogućeno da se obrate Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti (NKT) sa zahtjevima za angažman konkretnih osoba iz drugih država, i da NKT omogući dolazak tih lica uz posjedovanje odgovarajućeg dokaza o negativnom testu na koronavirus - zaključuje se u saopštenju.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.