U svijetu izgubljeno 420 miliona hektara šume u poslednjih 30 godina

Zbog zabrinjavajućih razmjera krčenja šuma i degradacije zemljišta hitno je potrebno sprovođenje mjera za očuvanje biološke raznovrsnosti svjetskih šuma, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih nacija objavljenom povodom Međunarodnog dana biodiverziteta.

Ujedinjene nacije su na Međunarodni dan biodiverziteta objavile Izvještaj o stanju svjetskih šuma za 2020. godinu, u kojem se ističe kako je zbog poljoprivredne proizvodnje i drugih namjena zemljišta od 1990. izgubljena ukupna površina od oko 420 miliona hektara šuma.

Pandemija Covid-19 je u prvi plan stavila važnost ljudskog zdravlja i njegovu zavisnost od očuvanja i održivog korišćenja prirodnih resursa, s obzirom na to da veliki broj svjetskih naučnika potvrđuje teoriju kako je trenutna zdravstvena kriza, uzrokovana novim koronavirusom, povezana s poremećajem ravnoteže u životnoj sredini i sa svime što se u njoj događa, piše hrvatski portal Ekovjesnik, prenosi Energetski portal.

- Deforestacija i degradacija šuma i dalje napreduju alarmantnim stopama, što značajno doprinosi trajnom gubitku biološke raznolikosti - navode generalni direktor Organizacije za ishranu i poljoprivredu (FAO) Ku Dongi i izvršna direktorka UN-ovog Programa za životnu sredinu (UNEP), Inger Andersen u predgovoru najnovijeg Izvještaja o stanju svjetskih šuma.

Zaštita bioraznolikosti u potpunosti zavisi od načina na koji upravljamo svjetskim šumama, a kako su one najveća riznica biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji, njihovo očuvanje predstavlja ključni prioritet. Izvještaj pokazuje da u svjetskim šumama postoji čak 60.000 različitih vrsta drveća i da u njima obitava 80% vrsta vodozemaca, 75% vrsta ptica i 68% vrsta sisara.

Takođe, ističe se kako se očuvanjem i održivom upotrebom šuma može uticati na djelotvornu zaštitu biljaka, životinja i prirodnih resursa potrebnih za ljudski život. Ovogodišnji Izvještaj o stanju svjetskih šuma objedinjuje studije Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije i Američke službe za šume kojima je pokriveno 34,8 miliona svjetskih šuma u rasponu od jednog do 680 miliona hektara. Studijama je utvrđeno kako su hitno potrebni daleko veći napori očuvanja šuma i povezivanja njihovih fragmentiranih površina.

Dok se FAO i UNEP pripremaju za sprovođenje UN-ove Dekade o obnovi ekosistema 2021-2030, njihovi rukovodioci izražavaju svoju opredijeljenost za snažniju globalnu saradnju na obnavljanju degradiranih i oštećenih ekosistema u borbi protiv klimatskih promjena i naporima za očuvanje bioraznolikosti, sigurnost hrane i snabdijevanje vodom.

- Kako bismo "preokrenuli plimu" krčenja šuma i gubitka biološke raznolikosti, potrebna nam je temeljna promjena načina proizvodnje i konzumiranja hrane - izjavili su Ku Dongi i Inger Andersen. - Takođe, moramo osnažiti naše napore za očuvanje svjetskih šuma, i to boljim načinom upravljanja i obnovom degradiranih šuma.

U Izvještaju se navodi da je cilj za očuvanje najmanje 17% svjetskih kopnenih površina do 2020. godine postignut za šume, ali se ističe potreba daljeg napretka u osiguravanju te zaštite. Jedna studija koja je sprovedena za potrebe izvještaja pokazuje da je najveći porast zaštićenih šumskih područja bio u listopadnim zimzelenim šumama, koje se obično nalaze u tropskim područjima. Pritom, preko 30% svih tropskih prašuma, suptropskih šuma i šuma u umjerenim područjima okeana sada se nalazi unutar zaštićenih područja.

Šume osiguravaju više od 86 miliona zelenih radnih mjesta koji su glavni izvor hrane i sredstava za život miliona ljudi širom svijeta. Više od 90% stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu zavisi od šuma kao izvora hrane, ogreva i ostalih sredstava za život, uključujući osam miliona izuzetno siromašnih stanovnika Južne Amerike.

Izvještaj je po prvi put izrađen zajedničkom saradnjom Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) s UN-ovim Programom za životnu sredinu (UNEP) i Svjetskim centrom za nadzor zaštite okoline (WCMC) sa sjedištem u Kembridžu u Velikoj Britaniji.