Ublažavanje posljedica panedmije koronavirusa - Kako sve država može pomoći privredi i građanima?

Sve zemlje pogođene pandemijom koronavirusa donijele su ili donose mjere čiji je cilj pomoć ugroženoj privredi da sačuva radna mjesta, a građanima životni opstanak u narednim mjesecima. Te mjere mogu biti indirektne, kao što su odlaganje plaćanja poreza, računa i rata za kredite, do direktne bespovratne pomoći poslodavcima da isplate zarade i opraštanja poreza i drugih dažbina.

Crna Gora se za sada odlučila za indirektnu pomoć privredi i građanima, kroz odlaganje obaveza za poreze i doprinose i za vraćanje kredita i drugih dugova bankama na period do tri mjeseca, povoljnije kreditne linije kod državnog Investiciono-razvojnog fonda...

Ministar finansija Darko Radunović je kazao da Vlada sada nije u mogućnosti da daje direktne subvencije privredi iako nije odbacio tu mogućnost u narednom periodu. Javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 73% BDP-a. Vlada je pozvala na to da poslodavcima ne budu prve mjere spasa otkazi, već ako mora - posljednja.

Pomoć država privredi zavisi od ekonomske moći te država, ali i visine njenog javnog duga. Iznosi paketa pomoći drugih država, koji su do sada objavljeni, i do pet puta su veći u odnosu na krizu iz 2009. godine.

Najveći program pomoći privredi i građanima do sada je objavila američka vlada i ona iznosi hiljadu milijardi dolara. Analitičari finansijske grupe Morgan Stanley juče su procjenili da bi američka ekonomija u drugom kvartalu mogla pasti za 30%. Državna pomoć obuhvata beskamatne pozajmice, odlaganja i praštanja dijela poreskih obaveza, direktne subvencije, kao i pomoći ugroženim porodicama koje mogu iznositi do 3.200 USD (3.000 eura) mjesečno.

Njemački paket pomoći savezne i pokrajinskih vlada procijenjen je na 500 mlrd EUR, a cilj je ublažavanje štete u privredi koja je procijenjena na 750 milijardi ako kriza potraje još samo tri mjeseca.

Osim odlaganja poreskih i drugih obaveza, pomoć obuhvata i direktne bespovratne subvencije poslodavcima koji trpe najveću štetu, kao i pomoć za građane koji su ostali bez posla ili im je umanjena zarada. Cilj mjera je održavanje kapaciteta privrede, ali i potrošačkih mogućnosti građana kada epidemija prestane. Za pomoć građanima i privredi njemačka savezna vlade se i zadužila 150 mlrd EUR.

Njemačka je uvela mjeru da stanodavci ne mogu podstanara izbaciti iz stana ako zbog otkaza ili smanjenja zarade nije u mogućnosti da plaća kiriju.

Italijanska Vlada usvojila je paket hitne direktne pomoći od 25 mlrd EUR od čega je 10 mlrd EUR usmjereno ugroženim poslodavcima da bi mogli da isplate zarade. Privreda koja je prekinula rad se oslobađa plaćanja poreskih obeveza u trajanju vanrednog stanja, a građani od plaćanja ukupnih iznosa računa ili samo djelimično, zavisno od regije.

Slične mjere postoje i u drugim evropskim državama. Velika Britanije isplaćuje i do 80% iznosa zarada za otpuštene radnike, kao i subvencije privrednicima. Danska iz budžeta isplaćuje 70% zarade radnicima koji su otpušteni zbog mjera Vlade ili su u karantinu, dok Grčka isplaćuje po 800 EUR.

Od susjednih zemalja, obimnije pakete pomoći do sada su usvojile Hrvatska i Federacija BiH. U Hrvatskoj paket sadrži 60 mjera protiv ekonomske krize. Osim odlaganja poreza i doprinosa i kreditnih obaveza, poslodavci iz pet ugroženih djelatnosti dobijaju i direktnu bespovratnu pomoć u iznosi od 4.000 kuna po zaposlenom, što je oko 530 EUR mjesečno do prekida vanrednog stanja.

Ugroženim djelatnostima smatraju se hotelijerstvo, ugostiteljstvo, prevoz, skladištenje i prerađivačke industrije, kao i svih drugih kompanija koje dokažu da imaju pad prometa veći od 20 odsto. Poslodavci koji žele da koristi ovaj vid pomoći imaju ograničenje u otpuštanju radnika.

Vlada Federacije BiH formirala je dva fonda pomoći od milijardu maraka, što je oko 510 mil EUR. Podrška će, osim odlaganja poreskih i kreditnih obaveza za privredu i građane, obuhvatiti i direktne subvencije ugroženoj privredi i kompanijama koje izvoze.

Premijer FBiH Fadil Novalić kazao je da će pomoć moći dobiti samo poslodavci koji ne otpuštaju radnike. On je naveo da je novac većinom obezbijeđen iz domaćih izvora i međunarodnih fondova, kao i da će uzeti kredit od 400 mil KM.

Kazao je i da nemaju problem da uzmu taj kredit jer je njihov javni dug 30% BDP-a. On je rekao i da će zaposlenima u javnom sektoru plate biti smanjene za 10% i da će taj novac biti usmjeren u privatni sektor.

U drugom enitetu zasad je usvojen samo program indirektne pomoći o odlaganju plaćanja poreskih i kreditnih obaveza, a najavljena je i konkretnija pomoć.

U Srbiji je takođe za dio ugrožene privrede omogućeno odlaganje poreskih obaveza, kao i kredita za svu privredu i građane.

Narodna banka Srbije je, osim oslobađanja dijela obaveza za banke, smanjila i referentnu kamatnu stopu sa 2,25 na 1,75%, što će uticati i na smanjenje kamata nakon isteka moratorijuma. Najavili su i direktne mjere privredi čiji je cilj očuvanje radnih mjesta.

Konsultantska firma Fidelity Consulting objavila je analizu prema kojoj bi za period april-jun, usljed djelovanja pandemije koronavirusa na ekonomiju, šteta po crnogorski budžet iznosila od 230 do 274 mil EUR. Oni su ocijenili da će naredna tri mjeseca biti "veoma, veoma teška".

- Prema prvom scenariju u kome se PDV i akcize pune 70% u odnosu na ostvareno u 2019, uz već odložene poreze i doprinose, crnogorskom budžetu će faliti 230 mil EUR. Prema drugom scenariju, u kome se PDV i akcize pune 50%, budžetu će faliti 274 mil EUR - kalkulacija je Fidelity Consultinga.

Na osnovu izjave guvernera CBCG Radoja Žugića da će prihodi kompanija u turizmu pasti i za 90% ako kriza potraje još 60 dana, Fidelity je zaključio da bi prihodi ovih kompanija bili svega 29,2 mil EUR.

- Prevedeno na običan jezik: ova industrija će biti razorena u 2020. godini. Nije teško pretpostaviti šta to znači za 6.000 zaposlenih - naveli su iz ove kompanije.

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti formiralo je Operativni štab za podršku privredi dok važe mjere za sprečavanje širenja koronavirusa.

Ovaj štab juče je izdao i tumačenja dosadašnjih naredbi - da svi prodajni objekti robe koja se koristi u građevinarstvu mogu da rade, kao i da je prodaja svih roba dozvoljena narudžbom preko telefona ili mejla uz dostavu kupcu.

Pojasnili su i da je dozvoljen rad kompanijama koje vrše usluge kao što su auto-servis, stolarske radionice, vulkanizeri, obućari i fotokopirnice, dok ne preporuči drugačije. Naveli su i da je od ograničavanja prevoza više od dvije osobe u jednom vozilu izuzet organizovani prevoz radnika i da ta zabrana važi samo na privatna vozila.

Zadatak Operativnog štaba je "definisanje i tumačenje otvorenih pitanja" i za stalnu komunikacije sa privredom tokom epidemije.