Kupovina domaćih proizvoda porasla za 30% - Najviše se prodaju suhomesnati proizvodi, svježe voće i povrće, domaća vina i sirevi

Prodaja domaćih proizvoda od pokretanja kampanje "Kupujmo domaće" porasla je do 30%, saopšteno je Vikend novinama u crnogorskim trgovačkim lancima.

U Voliju navode da se najviše prodaju domaći suhomesnati proizvodi, svježe voće i povrće, kao i domaća vina i sirevi.

- Sa velikim zadovoljstvom smo uzeli učešće u kampanji, sa ciljem da potrošačima skrenemo pažnju na domaće, crnogorske proizvode. Naše analize pokazuju da je prodaja pomenutih proizvoda od početka kampanje porasla oko 15% - kazali su u Voliju.

I u Aroma i Conto marketima ističu da potrošači žele proizvode nacionalnog porijekla, te da su zadovoljni njihovim kvalitetom.

- Od momenta kada je startovao projekat, sa vidnim obilježavanjem i isticanjem domaćih proizvoda na policama Aroma marketa i Conto diskonta, do danas, zabilježen je rast veći od 30%. Prvi izbor naših potrošača kada je riječ o domaćem proizvodu je u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća, vode, vina i domaćih kolača. Pojedini domaći proizvođači uključeni su i u proizvodnju naše robne marke Montella, što je dodatni doprinos kompanije ovom projektu - rekli su u Domaćoj trgovini, koja gazduje Aroma i Conto marketima.

Izvršna direktorica nikšićke Mljekare Srna Zorka Šljukić ističe da kupovinom domaćih proizvoda pomažemo sebi, jer novac ne odlazi iz zemlje, već jača nacionalnu ekonomiju. Ona u izjavi za Vikend novine objašnjava da je prednost domaćih proizvoda što su svježiji od uvoznih.

- Sve je veći pritisak na tržište. U ukupnim policama pozicionirani smo 20 do 30%. Domaći proizvodi treba da budu pozicionirani do 60, 70% - rekla je Šljukić i dodala da je "Kupujmo domaće" projekat na kojem treba da se radi.

Kako je naglasila, nije dovoljna jedna akcija, već kontinuitet koji treba dati rezultate.

U trgovačkom lancu Idea navode da od pokretanja projekta 2018. godine kontinuirano raste potražnja za nacionalnim proizvodima.

- Potrošači sve više biraju domaće proizvode, ali se mliječni i suhomesnati i voće i povrće izdvajaju kao najtraženiji - rekli su u Idei.

Za Vikend novine u HD Lakoviću ističu da godišnje prodaju oko 3 mil EUR domaćeg bijelog sira. Oni govore da je svaki kilogram prodatog sira plaćeni porez, jer kupovinom domaćeg ulaže se u cjelokupnu državnu ekonomiju.

Na pitanje da li planiraju bolje pozicioniranje proizvoda na rafovima, u Voliju ističu da to zavisi od dogovora sa domaćim proizvođačima.

- Sa njima smo u stalnom kontaktu i kontinuirano se dogovaramo o svim detaljima. Ponosni smo na činjenicu da su u našim marketima zastupljeni praktično svi domaći proizvođači, čiji je proizvod provjerenog kvaliteta i standarda - rekli su u Voliju.

U Domaćoj trgovini vjeruju da će domaći proizvođači proširenjem asortimana i konstantnim unapređivanjem kvaliteta u većem procentu učestvovati u prodaji.

- Učešćem u projektu "Kupujmo domaće", a i kroz naše interne projekte, nastojimo da podržimo domaće poljoprivredne proizvođače radi daljeg širenja i jačanja njihovih kapaciteta. Time će se proširiti i asortiman na policama i u kategorijama koje do sada nijesu bile obuhvaćene domaćom proizvodnjom - rekli su u Domaćoj trgovini.

Vlasnik Industrije mesa Goranović Đorđije Goranović istakao je da njegova kompanija ima pozitivne efekte od projekta Kupujmo domaće. On je kazao i da postoji kampanja "Dobro iz Crne Gore" u okviru koje su na kvalitetan način obilježeni nacionalni proizvodi.

- Svaki vid aktivnosti koji generiše uticaj na svijest potrošača je dobrodošao. Kampanja, sama od sebe, ne može dati efekte. Potrebno je da potrošači, trgovci i mediji promovišu proizvode - rekao je Goranović Vikend novinama, navodeći da je Austrija decenijama ulagala u kampanju da se kupuje austrijsko.

U crnogorskim marketima, kako su kazali u Privrednoj komori (PKCG), plasira se više od 3.000 proizvoda crnogorskog porijekla.

- Rast prometa zabilježen je u kategorijama jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, vode i bezalkoholnih pića, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća. Istraživanja o domaćim proizvodima pokazuju da potrošači koji stabilno ili povećano kupuju proizvode domaćeg porijekla to čine prevashodno zbog povjerenja u domaće proizvode i zbog njihovog pouzdanog kvaliteta - ocijenili su u PKCG.

Oni dodaju i da pozitivne trendove iz istraživanja stavova i ponašanja potrošača potvrđuje i iskustvo trgovačkih lanaca, gdje je došlo do kontinuiranog rasta prometa domaćih proizvoda u većini proizvodnih kategorija.

U PKCG navode i da su bilansi robnog prometa Crne Gore sa inostranstvom dugi niz godina nepovoljni.

- Analizirajući bilanse moramo imati u vidu da Crna Gora nema prirodne mogućnosti da proizvodi određene vrste proizvoda, poput banana, kafa, kakaoa ili ih proizvodi u nedovoljnim količinama, kao pšenicu, svinjsko meso. Pored toga, domaći proizvodi ne nalaze uspješan put do kupaca, uprkos činjenici da su na prestižnim sajmovima često nagrađivani za najbolji kvalitet - ukazali su u PKCG.

Oni veliki potencijal vide u intenzivnijoj zastupljenosti domaćih proizvoda, čime bi bio supstituisan uvoz.

- Tradicionalna i originalna ponuda u turizmu dio je nacionalnog brendiranja, zbog čega se kontinuirano radi na promociji i približavanju ove ponude kako domaćim potrošačima, tako i turistima. To je dugoročan proces u kojem proizvođači moraju imati konkurentnu ponudu, trgovci podržati domaće proizvođače, turistička privreda sa plasmanom tradicionalne hrane i pića mora biti prepoznatljivija, a potrošači u najširem smislu biti i ekonomske patriote jer na taj način doprinose društvu u kojem grade svoju budućnost - zaključili su u pKCG.