"Ometači" na poslu? - Problem "vremenske konfete" sa kojim se i vi borite, ima rješenje

Čak i 1999. godine, kada nije bilo toliko umreženja kao danas, interneta, Zoom-ova, notifikacija, mejlova i platformi, tema produktivnosti je bila važna. Većina se dobro sjeća uslova rada prije 25 godina, komunikacije i ometača. Ovi ometači se ne mogu ni uporediti sa današnjim. Dovoljno je da samo pomislite na pametni telefon na svačijem stolu i dovoljno je.

Te pomenute 1999. objavljeno je istraživanje čiji su rezultati donjeli dobre vijesti i načine kako da se poveća ta toliko željena produktivnost i to bez velikog truda i komplikacija. Metode koje su naučnici tada isprobali i potvrdili, toliko su izuzetne i efektne da je čudo da ih većina danas ne koristi (uz jedino prihvatljivo opravdanje da za njih nisu ni čuli).

Nauka je, dakle, prije 25 godine pronašla rješenje kako da se pobjede ometači ili kako ih istraživači nazivaju vremenske konfete. Jedna od učesnica tadašnjeg istraživanja danas je profesor na Harvard Business School i svjedoči o rezultatima i procesu rada. Lesli Perlou je kao dio tima pratila 17 inženjera koji su radili na razvoju nove verzije jednog štampača. Posao je trajao devet mjeseci.


Šta su otkrili i istraživači i inženjeri?

Ništa što bi vas danas šokiralo kao nezamisliva inovacija. Ništa što ne bi, danas pogotovo, svako razumio i očekivao.

Te 1999. godine inženjeri su izjavljivali da nikada nemaju dovoljno vremena da obave svoj posao. Umjesto toga, svakog časa bi bili uvučeni u neke improvizovane razgovore sa kolegama, gasili bi manje požare tokom dana ili pisali izvjaštaje o procesu rada – izjavila je profesorka Perlou, tada mlad istraživač.

Ne samo da su tada, prije 25 godina, istraživači krstili nov problem i nazvali ga vremenske konfete, već su iznjeli i neku vrstu protokola ili rješenja kako da se pomogne inženjerima da bi povećali produktivnost. Rješenje je bilo da utorkom, četvrtkom i petkom prije podne rade bez ometanja, da rade svoj posao.

Konačan rezultat?

Povećana produktivnost za 65%.

Perlou i danas tvrdi da nema nikakve magije u ovakvim ’tihim protokolima’. Ti dani mogu biti i ponedeljak, srijeda i petak, bilo koji koji timu odgovaraju. Ideja je da se sprovede u praksu rezervisanje ili blokiranje nekog perioda vremena kada neće biti ometanja razgovorima, sastancima, izvještajima ili bilo kakvim savremenim notifikacijama. Samo u tom slučaju produktivnost će se drastično uvećati.

Zanimljivo je zašto više timova ili pojedinaca ne koriste ovu metodu? – pročitaćete u mnogim tekstovima savremenih poslovnih analitičara. Čak su i ponovljene verzije ovog eksperimenta donjele iste, a neke čak i bolje rezultate (povećanje produktivnosti za čak 73% u kompanijama koje su uvele pravilo "tri dana bez sastanaka"). Priznaćete da su ovo ogromni procenti i veliki napredak čime god da se bavite.

Ako se na to dodaju još i ovakvi podaci:

O porastu ometača koji blinkaju na sve strane,
Da danas u prosjeku svako zaposlen dnevno provjeri svoj imejl čak 77 puta,
Da se zaposleni i dalje žale da ne mogu da obave sve planirano za jedan radni dan,

Razumno je pitanje zašto jedno efikasno rješenje koje je nauka predložila prije 25 godina nije redovna poslovna praksa velikog broja timova?

Lesli Perlou

ometači u poslu

vremenske konfete

pravilo tri dana bez sastanaka

produktivnost rada

kako povećati produktivnost