U Srbiji još važi "Ako radi, ne popravljaj" - Šta kad nastupi disrupcija na tržištu i kako prepoznati kada je vreme za radikalnu promenu?
Izvor: eKapija
Sreda, 22.01.2025.
15:02
Sreda, 22.01.2025.
15:02
(Foto: Monoar Rahman Rony from Pixabay)
- Promene su jedina konstanta u savremenom poslovanju - ističe dr Tatjana Mamula Nikolić, redovna profesorka na Beogradskoj bankarskoj akademiji.
Sa više od 25 godina iskustva u istraživanjima marketinga i javnog mnjenja i kao autorka tri poslovne knjige, ona za eKapiju otkriva kako lideri i organizacije mogu da se prilagode konstantnim izazovima.
- Disrupcija podrazumeva inovaciju koja u potpunosti transformiše postojeće modele, uvodeći jednostavnija, pristupačnija ili potpuno nova rešenja za potrošače. Za razliku od tradicionalnih inovacija koje unapređuju postojeće procese, disrupcija ih često u potpunosti zamenjuje - objašnjava Tatjana Mamula Nikolić.
Od Fordovog modela T do ChatGPT-a
Jedan od najpoznatijih primera dolazi iz automobilske industrije.
- Henri Ford je stvorio model koji je omogućio masovnu proizvodnju automobila po pristupačnoj ceni. To je bila transformacija koja nije samo unapredila prevoz, već je stvorila potpuno novi ekosistem. Sličan primer prelaska na disruptivni model vidimo u filmskoj industriji, kada su nemi filmovi zamenjeni zvučnim. Glumci koji su se prilagodili novim zahtevima učili su kako pravilno govoriti, dok su neki izgubili posao. U savremenom dobu, digitalna disrupcija donosi brojne primere poslovnih modela: Netflix, Spotify, Wikipedia, Uber, Amazon, AirBnB, Slack, BMW sa svojim digitalnim servisima, ChatGPT i kriptovalute. U Srbiji, digitalna transformacija i model e-prodaje posebno su došli do izražaja tokom pandemije COVID-19, kada su mnoge kompanije bile primorane da se prilagode novim okolnostima - navodi profesorka.
Na pitanje da li je svaka inovacija disruptivna, naša sagovornica odgovara negativno.
- Nedisruptivne inovacije fokusiraju se na stvaranje novih industrija, radnih mesta i vrednosti bez uništavanja postojećih poslovnih komponenti. Cilj ovakvih inovacija je povećanje produktivnosti, ekonomski rast i održivost. Primeri uključuju crowdsourcing, coaching, serijale poput ulica Sezam, Harry Potter knjige i filmovi, koji su otvorili nova tržišta i proširili kreativne industrije. Digitalna transformacija, kada se kombinuje s inovacijom poslovnog modela, omogućava organizacijama da stvore novu vrednost i otvore nove prilike, bez obzira na to da li je reč o disruptivnim ili nedisruptivnim inovacijama - kaže Mamula Nikolić.
U Srbiji još važi "Ako radi, ne popravljaj"
Disrupcija se često doživljava kao pretnja jer ugrožava postojeće poslovne modele i resurse i osećaj sigurnosti, objašnjava profesorka. Naglašava važnost izlaska iz zone komfora i eliminisanja egoizma, što podrazumeva i učenje kako da naš mozak ("neuro-sistem") bude spreman da prigrli svakodnevne promene.
Ona koristi primer profesionalnog surfera Gareta Maknamare kako bi ilustrovala upravljanje promenama i strahom.
- Maknamara, koji surfuje na talasima veličine oblakodera, opisuje strah kao neizbežnog saputnika. Po njemu, strah može biti i koristan i štetan – sve zavisi od našeg stava prema ovoj emociji. Kada se sprijateljimo sa strahom, on radi za nas. Pomaže nam da budemo prisutniji u trenutku, da brže reagujemo i donosimo bolje odluke. Kao prirodni instinkt, strah nas može zaštititi i usmeriti u pravom smeru tokom kriznih situacija. S druge strane, kada smo preplavljeni strahom, on nas može paralisati (zamislite jelena pod reflektorima automobila), učiniti nas pasivnima i sprečiti da preduzmemo akciju. Ovo se dešava kada smo u otporu – kada odbijamo da prihvatimo promenu, osećamo nesigurnost, ali ne želimo to da priznamo sebi. Uslov za funkcionisanje u svetu stalnih promena (cunamija promena) jeste prihvatanje nove realnosti. To znači da kontinuirano koristimo svoja čula, analiziramo trenutnu situaciju i prilagođavamo se, vežbamo moždane vijuge kao što vežbamo telo - pojašnjava sagovornica eKapije.
Za lidere, ističe, ovo je posebno važno, jer oni inspirišu druge.
- Lideri moraju da budu primer drugima u prihvatanju promena, spremni na otpor i sposobni da ga prevaziđu uz minimalne gubitke. Njihova uloga je da inspirišu timove, da ih vode kroz promene otvorenom komunikacijom i dijalogom, a ne kritikama. U permakrizi, fleksibilnost više nije prednost već uslov bez koga se ne može. Lideri bi trebalo da budu otvoreni za stalno učenje, kako bi pravovremeno prepoznali signale promena i omogućili organizacijama da napreduju u nesigurnim uslovima. Rešenje opstanka leži u spremnosti na inovaciju, otvorenoj komunikaciji i stalnom unapređivanju poslovnih modela - dodaje.
Osim individualne otpornosti, organizaciona kultura igra ključnu ulogu.
- Organizacija mora da neguje inovativnu kulturu gde se promene ne doživljavaju kao pretnje, već kao šanse - smatra profesorka.
U Srbiji je, dodaje, prihvatanje proaktivnog načina razmišljanja direktora i rukovodioca još u povoju.
- Kaže se ne menjaj ništa ako radi ili ako nije pokvareno ne popravljaj. A postulati danas su: Ako nije pokvareno, ne popravljajte do: Ipak popravljajte; Promena se dešava retko do: Promena je konstantna; Vodite povremen projekat kao reakciju na promenu do: Stvorite sistem za proaktivnu reinovaciju; Od: Kladite se na novo do: Sačuvajte najbolje staro dok osnažujete novo. Umeće upravljanja promenama je uslov bez kog se danas ne može jer samo oni rukovodioci koji su maestralni kapetani mogu da navigiraju brod na cunami talasima - ilustrativno pojašnjava Mamula Nikolić.
Ilustracija (Foto: Photo by Nataliya Vaitkevich)
Pouke iz istorije i strategije za budućnost
Uspešno predviđanje budućih potreba, kako ističe naša sagovornica, zahteva pažljivo praćenje potrošačkih zahteva, tehnoloških inovacija, geografskih migracija, demografskih pokazatelja i tržišnih trendova.
- Jedan od relevantnih alata u ovom procesu jeste sposobnost anticipacije, kreiranja i implementacije promena, što zahteva dobru timsku dinamiku, transparentnost i poverenje svih učesnika u procesu. U dinamičnom okruženju, prepoznavanje ranih signala upozorenja je od suštinske važnosti. Ipak, čak i kada lideri prepoznaju promene na tržištu i šalju (ne)jasne signale, često se dešava da ih kolege ignorišu ili ne reaguju na vreme. Na taj način, prilike ostaju u rukama agilnih konkurenata ili startup kompanija - dodaje.
Savremeno poslovanje, smatra ona, više nije racionalan proces koji se može oslanjati na tradicionalne teorije i tehnike poslovnog menadžmenta, jer su okruženje i uslovi poslovanja podložni konstantnim promenama.
- Da bi organizacija napredovala u svetu permakrize, njen poslovni model mora obezbediti održivost, otpornost (rezilijentnost) i kooperativnost, a sve to mora biti zasnovano na jasnoj viziji i adaptibilnoj strategiji. Upotreba disruptivnih tehnologija kao što su četbotovi, automatizovani virtuelni asistenti, robotika i automatizacija su neophodni danas u svakom biznisu, međutim, to su samo alati i kanali neophodni kako bi korisnici dobili pravu informaciju u pravo vreme, kao i sredstva koja omogućavaju veću efikasnost i fleksibilnost. Svaka organizacija će imati korist od uključivanja u nove trendove, zato je veoma važno informisati se i naučiti, kako bi i pojedinci i organizacije na vreme bili spremni za nove načine poslovanja - navodi profesorka.
Citirajući lekcije Aleksandra Velikog, koji je kombinovao strateško razmišljanje sa prilagođavanjem na promenljive okolnosti, Tatjana Mamula Nikolić ističe potrebu za agilnim liderstvom.
- U eri četvrte industrijske revolucije, lideri moraju da prepoznaju signale promena i omogućavaju organizacijama ne samo opstanak, već i napredak - kaže.
"Firme čiji menadžment ne uvodi nove modele poslovanja vremenom nestaju sa tržišta"
Primeri poput Nokije i Kodaka jasno ukazuju na posledice ignorisanja signala promena, dok su kompanije poput General Electric-a i Cirque du Soleil-a prepoznale prilike i prilagodile se.
Danas fleksibilnost nije prednost, već neophodnost, ističe sagovornica, dodajući da će uspeh u budućnosti zavisiti od spremnosti lidera da stalno uče, brzo reaguju i inspiraciju pronalaze čak i u najizazovnijim situacijama.
- Radikalna promena je neophodna kada: postojeći model postane neodrživ, novi trendovi i tehnologije ugrožavaju konkurentnost, postoji prilika za stvaranje novih tržišta ili redefinisanje industrije. Permakriza ili trajna nesigurnost (pandemije, klimatske promene, veštačka inteligencija) zahteva agilne lidere koji će prepoznati šanse za inovaciju. Da bi se pripremili za radikalno drugačije sutra, oni koji napreduju treba da stalno redefinišu strategiju u smislu kako da prate spoljne uticaje, sarađuju sa novim ekosistemima, partnerima i kako mogu da upravljaju promenom i pokreću digitalnu transformaciju u organizaciji.
Kompanije koje žele da opstanu u eri disruptivnih promena moraju investirati u održive poslovne modele, adaptibilnu strategiju i kontinuirane inovacije.
- Firme čiji menadžment ne uvodi nove modele poslovanja ili čak ne disruptuju poslovne modele vremenom nestaju sa tržišta. Razumevanje i analiza eksterne i interne situacije pokazuje da permakriza sa sobom donosi trendove kao što su automatizacija radnih mesta koja preoblikuje funkcije posla, održivost traži nove disrupcije u kreiranju modela koji zadovoljavaju potrebe potrošača. BMW je organizacija široko prepoznata po tehničkim inovacijama. Ipak, danas u središtu njenih inovacija nisu tehnička čuda, već su ideje o tome kako se ta čuda mogu različito koristiti. Da bi označila tu smenu, organizacija je čak dodatno počela da pored proizvoda i usluge, i od organizacije koja se bavi automobilima, postaje organizacija okrenuta ka mobilnosti, uslugama rentiranja putem svojih aplikacija. Istraživanje je pokazalo da digitalna generacija (Gen Y i Gen Z) preferira iznajmljivanje, a ne posedovanje automobila, a u gradovima je veoma teško naći slobodan parking tako da su obe aplikacije odlično prihvaćene. Menja se i organizaciona struktura, angažman zaposlenih, način i dužina rada. Direktori i menadžeri treba da se zapitaju kada su poslednji puta naučili novu aplikaciju, primenili neko novo digitalno rešenje i radili na personalnoj reinovaciji - podvlači profesorka.
Pitanja za razmišljanje
Budućnost je, zaključuje ona, nepredvidiva samo onoliko koliko dozvolimo – uspeh zahteva umeće upravljanja promenama.
- Pitanja koja mogu da razmatraju u timovima ili poslovnim odborima su: U kom se poslu nalazimo? Po čemu se razlikujemo od konkurenata? Koja svrha pruža najveću vrednost za naše kupce, zaposlene, dobavljače, akcionare, i sve druge stejkholdere? Koji konkretni projekti, proizvodi, procesi i aktivnosti nam mogu pomoći da bolje ispunimo tu svrhu? Kakva je to vizija poslovanja koja će nam dati najviše energije, usmerenosti, fokusa i usklađenosti? Kako naša pronuda može dati dodatnu vrednost za sve zainteresovane strane? Kakva struktura i organizacioni dizajn će nam omogućiti da isporučimo bolju vrednost ili da bolje isporučujemo vrednost? Koji su nam alati i resursi potrebni za to? Kako možemo osnažiti priču koju priča naš brend? Koje promene u našem poslovnom modelu mogu stvoriti veću vrednost? Postoji li poslovni model koji je efikasniji i efektivniji od ovog koji imamo? - zaključuje naša sagovornica.
Ivana Žikić
Tagovi:
Beogradska bankarska akademija
Tatjana Mamula Nikolić
Disrupcija tržišta
disrupcija na tržištu
Permakriza
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora