Digital Work Trends za 2023. godinu - 34% radnika kaže da mora da nagađa koji su im prioriteti
Ilustracija (Foto: Syda Productions/shutterstock.com)
Ovo novo istraživanje kompanije Slingshot pokazuje kako su kompanije prošle godine grčevito pokušavale rešiti trend takozvanih "tihih otkaza", u kojem radnici, hronično nezainteresovani za posao, obavljaju minimum onoga što se od njih očekuje.
Ovakva "isključenost" zaposlenih može doneti vidljivu štetu za poslovanje i produktivnost kompanije, pa su menadžeri odlučili da taj problem reše konstantnim kontaktiranjem radnika i dugim sastancima.
Nijedno od toga, međutim, nije donelo nikakve rezultate, što jasno razotkriva jaz između standarda koji lideri očekuju i onoga što je zaposlenima potrebno kako bi bili produktivni i uspešni, kaže Din Gvida (Dean Guida), osnivač Slingshota i izvršni direktor Infragisticsa:
- Kada zaposleni ne znaju koji su im prioriteti na poslu, mnogi nagađaju što je najvažnije ili jednostavno biraju koje zadatke će obaviti. To često nije u skladu s prioritetima njihovih nadređenih zbog čega dolazi do jurnjave da se ispune rokovi i obaveze. Takvu situaciju izaziva neusklađenost ciljeva i netransparentnost u timovima.
Beskonačni sastanci
- Kada se svet prebacio na hibridni rad i rad od kuće, ono što su nekada bili brzinski razgovori u kancelariji sada se pretvorilo u polusatne sastanke. Šefovi možda veruju kako sastančenjem dobijaju bolji utisak o onome šta i koliko uspešno rade njihovi zaposleni, ali to zapravo šteti produktivnosti - nastavlja Gvida:
- Da ne govorimo o tome da se oko polovine zaposlenih zbog toga oseća kao da ih nadziru za svaku sitnicu. Ako sa svojim zaposlenima usklade jasne ciljeve i prioritete, lideri mogu biti mirni znajući da će najvažniji zadaci biti završeni, a zaposleni će imati autonomiju da ciljeve ispune na sopstveni način.
Uprkos konstantnim sastancima i upitima, gotovo polovina zaposlenih, njih 45 odsto%, kaže kako više sastanaka nije dovelo do veće produktivnosti, već kod njih izaziva osećaj konstantnog nadzora. Ranija istraživanja pokazuju kako 70% sastanaka uništava produktivnost i sprečava zaposlene da se fokusiraju na izvršavanje svojih zadataka.
Gotovo polovina ispitanih oseća se preplavljeno količinom sastanaka na kojima moraju da prisustvuju. Uz to, menadžeri koji su nedavno unapređeni organizuju gotovo trećinu više sastanaka od svojih iskusnijih kolega. Nepotrebni sastanci velike kompanije mogu koštati do čak 100 mil USD godišnje.
Nejasni prioriteti
Uprkos češćem kontaktu sa svojim menadžerima, 34% zaposlenih kaže kako još uvek moraju nagađati koji su im prioriteti na poslu, a njih 64% kaže kako svaki dan izgube oko sat do dva vremena, jer nemaju zadate rokove.
Zaposleni kažu kako od svojih nadređenih ove godine žele jasne prioritete (42%) i postavljene rokove (30%). Izveštaj Slingshota osvetljuje kako na produktivnost radnika utiče mnogo stvari koje očekuju od svojih nadređenih, uključujući prioritete, rokove i opseg posla za koji su zaduženi.
Izveštaj takođe otkriva generacijski jaz u načinu na koji zaposleni rade i upravljaju.
Izveštaj, između ostalog, navodi i sledeće:
- zaposlenima najviše na živce idu sastanci. Više sastanaka ne znači i veću produktivnost. Čak 25% zaposlenih kaže kako su sastanci za njih najiritantnija smetnja tokom radnog dana. Poslodavci bi ovo morali da zapamte i u 2024. godini prestanu s nepotrebnim sastancima.
- Zaposleni imaju previše posla i premalo vođstva, a zbog toga gube i do pola radnog dana. Njih 37% kaže kako im na produktivnost najviše negativno utiče kada im se dodeli previše zadataka ili projekata, 25% kada ne znaju koji bi im trebali biti prioriteti, a 17% kada nemaju jasno određene rokove. Većina zaposlenih, njih 64% kaže da bez jasno zadatih rokova bespotrebno izgube između jednog i dva sata u danu, a njih 22% tvrdi da gube i više od toga. Njih 62% kaže kako bespotrebno vreme gube kada moraju istovremeno da rade na više projekata.
- Preko polovine poslodavaca oseća potrebu da strogo nadzire zaposlene koji ne obavljaju posao kvalitetno (njih 69%) ili ne ispunjavaju rokove (njih 52%). Ipak, 45% zaposlenih oseća mikromenadžiranje ako ih šef prečesto kontaktira, dok njih 43% ima takav utisak tokom bespotrebnih sastanaka.
- Između polova i generacija postoje razlike u načinu određivanja prioriteta. Milenijalci u najvećoj meri pokušavaju da pogode koji su im prioriteti u slučaju da im to nije jasno iskomunicirano. Gotovo polovina (49%) milenijalaca sami nagađaju što je najvažnije, dok to čini 33% zaposlenih iz bumer generacije i 35% pripadnika generacije X. Većina (55%) pripadnika najmlađe generacije Z kaže kako bi razgovarom sa svojim kolegama pokušali da odrede prioritete. Male razlike postoje i između muškaraca i žena: 43% žena razgovaralo bi sa svojim kolegama, dok 45% muškaraca kaže kako bi sami odlučili što da učine.
- Zaposleni se često osećaju pretrpano, nisu sigurni koji su im prioriteti i rokovi, a boje se da odbiju dodatne zadatke, čak i ako već imaju gomilu toga da obave. A nadređeni moraju da gase vatru kada se zaposleni ne fokusiraju na najvažnije zadatke ili propuste rokove, jer imaju previše posla - kaže Gvida.
On tvrdi kako je sve ovo izazvano nedostatkom transparentnosti i usklađenosti u timovima i da zaposleni najviše vremena provode na onim stvarima koje njima osobno deluju najvažnije, iako to možda ne odgovara širim ciljevima njihovih nadređenih ili same kompanije.
- Jednom kada timovi znaju koji su im ciljevi, zaposlenima će biti jasni njihovi prioriteti i šta se od njih očekuje. Njihovi nadređeni mogu biti mirni znajući da se prave stvari rade pravovremeno i upravo to će doneti rezultate - zaključuje Gvida.
Tagovi:
Slingshot
Infragistics
Din Gvida
Dean Guida
Digital Work Trends
tihi otkaz
prioriteti na poslu
poslovni sastanci
produktivnost radnika
mikromenadžment
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora