Biostimulatori smanjuju stres kojem su izložene biljke
Ilustracija (Foto: Phoenixns/shutterstock.com)
Kao i kod velikih dnevnih oscilacija temperatura, biljke doživljavaju fiziološke šokove, koji rezultiraju zastojem u rastu i razvoju, prestankom rasta krtola, neravnomernim sazrevanjem, kao i drugim promenama.
Da bi rasad brže neutralisao razloge stresa i nastavio neometan rast i razvoj, možemo da tretiramo biostimulatorima. Njihova primena može smanjiti stres nastao usled nepovoljnih temperatura, suše, mehaničkih i hemijskih oštećenja, virusnih infekcija i tako posredno povećati prinos.
Održivi sistemi u proizvodnji povrća vode optimizaciji đubrenja, pogotovo kada su u pitanju azotna i fosforna đubriva. Tu je značajna uloga biostimulatora koji pomažu u boljem usvajanju i povećanju efikasnosti hraniva dodatih đubriva.
Ako u zemljištu postoji, na primer, dovoljno azota, ovaj preparat će podstaknuti fiziološke procese rasta i razvoja, što će uticati na bolju iskoristivost tog raspoloživog elementa.
Važno je napomenuti da oni nisu zamena za đubrivo, već su to fiziološki aktivne materije koje pomažu rast i razvoj biljaka, a njegove komponente sinergijski deluju na sistem zemljište - koren - biljka.
Biostimulatori koji sadrže huminske kiseline, aminokiseline, proteine, peptide, polisaharide i vitaminske komplekse aktivno pomažu kod razvoja korena kod rasada, ali i povećavaju njegovu otpornost na zaslanjenost i aktivne materije iz pesticida.
Grupa biostimulatora koji sadrže glukozide i aminokiseline (arginin i asparagin) podstiču razvoj korena. Ova grupa je značajna, jer se može primeniti već od setve, ali i nakon presađivanja.
Folijarni biostimulatori na bazi aminokiselina intenziviraju fotosintetsku aktivnost biljke i ubrzavaju prevladavanje usporenog rasta rasada koji je uzrokovan stresnim uslovima okoline.
Važan je dobar izbor preparata i vreme njegove primene. Sve o načinima aplikacije i potrebnim količinama potražite na ambalaži proizvoda, a prilikom tretiranja pridržavajte se uputstva proizvođača.
Osim u povrtarstvu, pokazali su svoj značaj i u voćarstvu, ratarstvu, cvećarstvu, pa i vinogradarstvu.
Na primer, biostimulatori na bazi aminokiselina pokazali su se efikasnim u vinogradima koji su pretrpeli štete od suše, mraza ili grada. Oni u takvim situacijama pomažu lozi da se u što kraćem vremenu oporavi od stresa na način da ubrzavaju fiziološke procese u samoj biljci.
I kod voćarskih kultura pokazali su delotvornost povećanjem lisne mase što pozitivno deluje na veličinu ploda i šećera u njima, čime se ujedno povećava i njihov kvalitet kao i tržišna cena.
Tagovi:
uzgoj rasada
rasad
presađivanje na otvoreno polje
plastenik
stres biljke
fiziološki šokovi
biostimulator
proizvodnja povrća
optimizacija đubrenja
azotna đubriva
fosforna đubriva
zamena za đubrivo
huminske kiseline
aminokiseline
proteini
peptidi
polisaharidi
vitaminski kompleksi
glukozidi
arginin
asparagin
razvoj korena
folijarni biostimulatori
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora