NavMenu

Slabi proizvodnja kornišona u TK - Nekada najperspektivnija grana poljoprivrede već pet godina bilježi pad

Izvor: Klix Četvrtak, 13.03.2025. 07:36
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Max Maier/shutterstock.com)Ilustracija

Proizvodnja krastavca kornišona u Tuzlanskom kantonu bila je jedna od najperspektivnijih grana poljoprivrede, maksimalno izvozno orijentirana. Ali, iz godine u godinu se bilježi kontinuirani pad, a slično je i u još nekoliko poljoprivrednih oblasti, među kojima je i kukuruz u zrnu.

Naime, Tuzlanski kanton bilježi pad poljoprivredne proizvodnje u proteklih nekoliko godina. Za ovu godinu je plan da se žitaricama, povrtnim, industrijskim i krmnim biljem zasije ukupno 39.388 hektara poljoprivrednog zemljišta, što je manje za 2.497 hektara u odnosu na realizovanu sjetvu u 2024. godini.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK Samid Šarac kaže da se najveće smanjenje kulture bilježi kod kukuruza u zrnu.


- Kada su u pitanju općine, smanjena je zasijana površina u Čeliću, dok je najveće smanjenje u Lukavcu. Tu imamo manje planiranih sjetvenih površina za okvirno 30 posto u odnosu na prošlu godinu - kazao je Šarac.

Sjetva žitaricama planirana je na 16.392 hektara, što je 41,62 posto ukupnog plana sjetve na području Tuzlanskog kantona, a to je manje za 2.292 hektara u odnosu na realizovanu sjetvu žitarica u 2024. godini.

Kako je navedeno u planu za ovu godinu, industrijskim biljem se planira zasijati nešto veća površina (102 hektara) u odnosu na realizovanu proljetnu sjetvu 2024. godine, dok se povrtnim biljem planira zasijati 8.889 hektara, za 322 hektara manje u odnosu na realizovanu sjetvu u prethodnoj godini.

- Kao i u svim granama privrede tako je i ovdje došlo do smanjenja broja uposlenih što se reflektuje na sjetvene površine. U svim poljoprivrednim kulturama imamo smanjenje proizvodnje, a najizraženije je kod krastavca kornišona. Krastavac nam je bio jedna od boljih proizvodnih kultura i većinu smo izvozili van BiH. U posljednjih pet godina, u ovoj proizvodnji imamo najveći pad i proizvodnje i zasijanih površina - naveo je Šarac.

Kao i prethodne godine, u ovoj sjetvenoj sezoni najveće površine poljoprivrednog zemljišta za sjetvu su planirane u Kalesiji, Gradačcu, Gračanici, Lukavcu, Živinicama, Tuzli i Srebreniku.

Za realizaciju plana proljetne sjetve potrebna su sredstva u iznosu većem od 87 miliona KM, što je za 5,7 miliona maraka manje u odnosu na prethodnu godinu.

Razlog su niže cijene mineralnih đubriva i dizel goriva u ovoj godini, kao i planirana sjetva manjih površina na području općina i gradova.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.