Slabi proizvodnja kornišona u TK - Nekada najperspektivnija grana poljoprivrede već pet godina bilježi pad
Ilustracija (Foto: Max Maier/shutterstock.com)
Proizvodnja krastavca kornišona u Tuzlanskom kantonu bila je jedna od najperspektivnijih grana poljoprivrede, maksimalno izvozno orijentirana. Ali, iz godine u godinu se bilježi kontinuirani pad, a slično je i u još nekoliko poljoprivrednih oblasti, među kojima je i kukuruz u zrnu.
Naime, Tuzlanski kanton bilježi pad poljoprivredne proizvodnje u proteklih nekoliko godina. Za ovu godinu je plan da se žitaricama, povrtnim, industrijskim i krmnim biljem zasije ukupno 39.388 hektara poljoprivrednog zemljišta, što je manje za 2.497 hektara u odnosu na realizovanu sjetvu u 2024. godini.
Pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK Samid Šarac kaže da se najveće smanjenje kulture bilježi kod kukuruza u zrnu.
- Kada su u pitanju općine, smanjena je zasijana površina u Čeliću, dok je najveće smanjenje u Lukavcu. Tu imamo manje planiranih sjetvenih površina za okvirno 30 posto u odnosu na prošlu godinu - kazao je Šarac.
Sjetva žitaricama planirana je na 16.392 hektara, što je 41,62 posto ukupnog plana sjetve na području Tuzlanskog kantona, a to je manje za 2.292 hektara u odnosu na realizovanu sjetvu žitarica u 2024. godini.
Kako je navedeno u planu za ovu godinu, industrijskim biljem se planira zasijati nešto veća površina (102 hektara) u odnosu na realizovanu proljetnu sjetvu 2024. godine, dok se povrtnim biljem planira zasijati 8.889 hektara, za 322 hektara manje u odnosu na realizovanu sjetvu u prethodnoj godini.
- Kao i u svim granama privrede tako je i ovdje došlo do smanjenja broja uposlenih što se reflektuje na sjetvene površine. U svim poljoprivrednim kulturama imamo smanjenje proizvodnje, a najizraženije je kod krastavca kornišona. Krastavac nam je bio jedna od boljih proizvodnih kultura i većinu smo izvozili van BiH. U posljednjih pet godina, u ovoj proizvodnji imamo najveći pad i proizvodnje i zasijanih površina - naveo je Šarac.
Kao i prethodne godine, u ovoj sjetvenoj sezoni najveće površine poljoprivrednog zemljišta za sjetvu su planirane u Kalesiji, Gradačcu, Gračanici, Lukavcu, Živinicama, Tuzli i Srebreniku.
Za realizaciju plana proljetne sjetve potrebna su sredstva u iznosu većem od 87 miliona KM, što je za 5,7 miliona maraka manje u odnosu na prethodnu godinu.
Razlog su niže cijene mineralnih đubriva i dizel goriva u ovoj godini, kao i planirana sjetva manjih površina na području općina i gradova.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora