Na lavandi zarađuju i više od 13.000 EUR po hektaru - Da li je ovo biznis budućnosti i na našim prostorima?

Lavanda, čiji je životni vijek 30 godina, bez obzira da li je samonikla ili gajena, gaji se, prije svega, zbog njene ljekovitosti. Svježi ili osušeni listovi i cvjetovi koriste se kao aromatičan začin i kao "sredstvo" protiv moljaca, sušeni cvijet se može koristiti kao čaj kod poremećaja raspoloženja, nesanice, grčeva ili lošeg varenja, a lavanda je svakako najpoznatija po njenim čuvenim etarskim uljima. Berba, koja traje od sredine juna do početka jula, obavlja se pomoću motornih i akumulatorskih makaza za živu ogradu.

Kada je riječ o prinosima, svaki žbun u prosjeku daje oko 1,5 kilograma svježe biljke za preradu, dok prinos etarskog ulja zavisno od uslova gajenja i starosti zasada može biti i 150 litara po hektaru. Puna isplativost postiže se oko tri godine nakon formiranja zasada, kada počinje da se vraća uloženo. Inače, da bi se dobio litar etarskog ulja potrebno je oko 65 kilograma svježe lavande, a od jednog kilograma svježe biljke dobija se oko 160 grama suvog cvijeta.

Cijene proizvoda, kao i činjenica da tražnja za lavandom u svijetu raste za oko 6% svake godine, takođe su privlačni, s obzirom na to da kilogram suvog cvijeta ima cijenu od 6 do 7 EUR, litar eteričnog ulja je moguće prodati od 70 do 90 EUR, dok samo bočica od 10 mililitara košta oko 200 dinara.

Gajenje lavande nije nepoznanica u Srbiji, uspješnih proizvođača i izvoznika ima i to na više lokacija, od sjevera Bačke do Pčinjskog okruga, ali osnovni savjet za početnike koji pomisle da je riječ o unosnom biznisu jeste da ipak – razmisle. Naime, kako za Blic priča Vladimir Filipović, viši naučni saradnik Instituta za proučavanje lijekovitog bilja "Josif Pančić", lavanda nije produktna biljka i ne nalazi se na produktnoj berzi, što znači da jedne godine može imati odličnu potražnju, ali već sljedeće nikakvu.

- To praktično znači da je na samom proizvođaču da vidi šta će sa njom, da li će je prodati kao sirovinu, kao poluproizvod ili kao finalni proizvod. Što više finalizira, to može očekivati veći prihod, ali je prije svega neophodna vizija na koji način će je plasirati. Mnogo faktora utiče na početak, da li se počinje od prazne parcele, da li već imate sušare i destilatore, kao i potrebnu mehanizaciju za održavanje i berbu – kaže Filipović.

Lavanda je inače mediteranska biljka, ali definitivno uspjeva kod nas. Pokazala se otporna na niske temperature, ali velike kiše mogu uticati na cvijet i kasnije količinu i kvalitet ulja. S druge strane, nije joj potrebno posebno navodnjavanje, izuzev kada se rasađuje. Odgovor na pitanje gdje je najbolje posaditi jednostavan je – pratiti vinovu lozu.

- Ona kao višegodišnji zasad uspjeva na onim zemljištima na kojima uspjeva vinova loza, bukvalno je treba pratiti jer regioni gdje se gaji vinova loza su regioni gdje ima i lavande. Dakle, može se gajiti i u Šumadiji, koja je južno od Vojvodine. Poželjno je da su to neke južne ekspozicije gdje ima više sunca, da bi zasad bio kvaliteniji i da bi proizvođači dobili kvalitetniji cvijet i etarsko ulje – kaže Filipović.

Prema njegovim riječima, osnovni problem kod uzgoja lavande, kao i kod ostalih vrsta ljekovitog bilja, jeste taj što se većina ljudi u biznis upušta sama, dok je tek manji broj njih u nekoj vrsti kooperacije koja garantuje da će im proizvod biti kupljen. Potencijala za proizvodnju, kako smatra, svakako ima.

- Proizvodnja prije svega zahtjeva bolji destilator i ispoštovane higijenske uslove, da je dio gdje se lavanda prerađuje u ulje, potpuno čist. Ako je riječ samo o proizvodnji cvijeta, takođe treba ispoštovati uslove čistoće. Cijena destilatora, inače, zavisi od kapaciteta ali dosta naših proizvođača je snalažljivo i u ručnoj izvedbi prave destilatore koji mogu da posluže svrsi. To nije samo prisutno kod nas, već i u BiH i Sjevernoj Makedoniji – navodi sagovornik Blica.

Put do tržišta, ističe on, znači da proizvođač prije svega mora da obezbijedi uzorak za otkupljivača, koji će na osnovu analize dati povratnu informaciju. Ako uzorak ulja ili cvjeta zadovoljava kvalitetom, onda i svaki budući proizvod mora da bude takav.

- Dobra stvar je u tome što imamo nekoliko firmi koje izvoze etarsko ulje na tržišta Francuske, Belgije, Njemačke i SAD i to kao sertifikovanu organsku proizvodnju. Definitivno, uzgoj lavande i njenih proizvoda mogu da budu obećavajuća priča, ali naš savjet je da se počinje sa manjim površinama i zasadima, da prosto ljudi vide kako će u praksi funkcionisati i koliko će uspjeti da prodaju – savjetuje Vladimir Filipović.

Gajenja lavande, naravno, nema ukoliko se ne obezbijede sadnice, što takođe može biti jedan od biznisa za ovo ljekovito bilje. Na taj način, u formi porodičnog biznisa u Kujavici kod Šapca, već osam godina funkcioniše Jovan Lazarević (28), master inženjer poljoprivrede, koji je na doktorskim studijama herbologije.

- Što se nas konkretno tiče, ne proizvodimo ništa "napamet". Ugovaramo proizvodnju unaprjed, tako da sve što proizvedemo i prodamo. Od početka pa do danas poslujemo sa istom firmom. Oni su željeli da počnu sa gajenjem lavande, obratili su nam se sa tom idejom, mi smo prihatili i za predstojeću jesenju sadnju u planu je da proizvedemo 150.000-200.000 sadnica lavande – objašnjava Lazarević.

Iako deluje primamljivo, kako ističe, nije sve tako lako kao što "na prvu loptu" izgleda.

- Lavanda je vrlo atraktivna i tražena vrsta sa aspekta tržišta, interesovanje posljednjih godina raste, i prodaja uglavnom nije problem, posebno ako se radi o većim količinama, ali je potrebno dosta znanja i dosta fizičkog rada – zaključuje Lazarević.