Urbano farmerstvo: Od uzgoja mikrobilja za svoje potrebe do životnog poziva

Tanja Pavlović iz Niša prošle godine je odlučila da napusti dobro plaćen posao i vještinu uzgoja začinskog i mikrobilja, koju je godinama brusila, pretvori u primarno zanimanje. Kako je izgledao njen put i da li je pogriješila pričala je za portal Agrosmart.

- Moje zanimanje je saradnik u prirodnim naukama. Majka sam dvoje odrasle djece, doživotni staratelj četrnaestogodišnjeg psa. Obožavam pećine i podvodni svijet, avanturista sam i ozbiljan poštovalac prirode. U B2B prodaji sam radila nepunih 20 godina. Najpre u jednom multinacionalnoj kompaniji, a zatim i u par inostranih i domaćih kompanija. U septembru 2021. godine odlučila sam da uzgoj mikrobilja i začinskog bilja podignem na nivo koji zaslužuje - da počnem profesionalno time da se bavim, da to bude moj životni poziv - priča Tanja.

Početkom 2021. godine Tanja je odlučila da se ozbiljno posveti svom zdravlju. Rad u prodaji, svakodnevni stres, prekovremeni rad, ručak "s nogu" oduzimali su joj ono najbitnije - zdravlje.

- Počela sam da treniram i da vodim računa šta jedem, ozbiljno i posvećeno, po prvi put u životu. U početku sam htela da pružim podršku ćerki koja je postala personalni trener. Međutim, već nakon samo nekoliko mjeseci osjetila sam veliko pobošljanje svog fizičkog i mentalnog zdravlja. To me je nateralo da krenem još ozbiljnije da se bavim sobom, a najviše svojom ishranom - kaže Tanja.

Ona nije usamljen primjer. Ljudi, najčešće iz gradova, u trci da završe sve obaveze i svakodnevne aktivnosti nerijetko zanemaruju svoje zdravlje, a naša stara izreka kaže da "zdravlje na usta ulazi". Pa, ipak, usljed manjka vremena, hrane se najjednostavnijom ishranom ili onim što im je u tom trenutku najbrže dostupno. Razlozi su različiti: neki nisu dovoljno osviješćeni, neki ne pridaju važnost, nekima je zdrava hrana skupa…

- Naučnici sa Harvarda kažu da balansirana ishrana podrazumijeva 50% voća i povrća na svakom tanjiru. Međutim, povrće koje se kupuje na pijaci prepuno je pesticida i ko zna kakve hemije. Organska hrana je super, ali ima i ona svoje nedostatke. Brže se kvari, što znači da moram da kupujem manje količine i češće. Nije to problem, ali jeste to što nije lako dostupna u Nišu. Morate na drugi kraj grada da biste sebi obezbijedili hranu. I tako svaki drugi dan. Van sezone, kada je gotovo uopšte nema (što je i prirodno) prinuđena sam da kupujem voće i povrće iz konvencionalne proizvodnje (što ne želim) ili da uzimam suplemente da bih nadoknadila deficit vitamina i minerala, što je apsurd – objašnjava Tanja.

Ona, kao i mnogo ljudi u gradovima, ne poseduje zemlju, mehanizaciju i sve što je potrebno da bi se proizvela biljna hrana. Sa druge strane, živimo u vremenu kada su informacije lako dostupne i samo par meseci istraživanja je dovoljno da se pronađe gotovo svako rešenje.

- Mikrobilje je superhrana koju mogu da proizvedem sama, ne zahtijeva puno prostora, a dostupna mi je tokom cijele godine. Napravila sam improvizovanu baštu u svom stanu, pronašla sjeme i supstrat i tako krenula u avanturu zvanu urbani farmer - kaže Tanja.

Često se mikrobilje poistovećuje sa klicama i baby povrćem, ali postoji bitna razlika.

- Sve biljke počinju kao sjeme. Jednostavno, zamislite sjeme kao embrion. Ono ima svoju zaštitnu ljusku koja se zove semenski omotač i u njoj se nalaze svi hranljivi sastojci i vitamini koji su potrebni biljci da izbije iz tog omotača. Između zaštitnog omotača i embriona nalazi se endosperm, koji obavija embrion i daje maloj bebi biljci hranu - započinje pojašnjenje Tanja.

Kako dalje navodi, klice su prva faza razvoja biljke. To je sjeme koje je proklijalo u vodi, u mračnim i vlažnim uslovima. Međutim, takvi uslovi prijaju i razvoju plijesni i bakterija, te je klice potrebno ispirati više puta dnevno i biti vrlo obazriv kod njihove upotrebe.

Naglašava da su klice veoma zdrave i pune vlakana, proteina i esencijalnih hranljivih materija kada se pravilno proizvedu. Blagog su ukusa i konzumiraju se svi djelovi biljaka, uključujući i korijen. Dodaju se u brojna jela, a kuvari ih uglavnom koriste zbog različite teksture i vizuelne privlačnosti.

Mikrobilje je druga faza rasta biljaka, kada se pojavi prvi par listova, takozvani kotiledoni. Za ovu fazu je potrebno da prođe oko jedne do tri nedelje, zavisno od vrste biljke. Konzumira se stabljika i listovi. Sjeme, za razliku od klica, ne može da se konzumira, jer je u zemljištu. Mikrobilje zahtijeva puno svjetlosti, kaže Tanja, dobru ventilaciju vazduha, baš kao kada uzgajate bilo koju biljku na otvorenom.

Baby leaf je, zapravo, mlado lišće biljaka. Berba se obavlja u periodu kada su biljke razvile prvi set pravih listova (nakon kotiledona), ali još uvijek nisu veliki koliko mogu da budu.

- Kada je riječ o ukusu, mikrobilje ima najintezivniji ukus u poređenju sa klicama i baby leaf-om. Pored toga, mnoga istraživanja su pokazala da, zavisno od sorte, mikrobilje ima veću koncentraciju nutritivnih vrijednosti od svojih zrelih kolega - navodi Tanja.

Mikrobilje je počelo da se gaji sasvim slučajno, priča sagovornica Agrosmarta. To se desilo početkom osamdesetih godina u San Francisku, a uzgoj je doživio bum sredinom devedesetih.

- Vlasnik lanca restorana Craig Hartman je tražio od svog prijatelja farmera Michael Clark-a da mu isporuči određenu količinu baby povrća. Michael, koji je do tada proizvodio samo organski paradajz, ubrao je sve biljke prije nego što su razvile svoje prave listove i ozbiljnu količinu isporučio restoranu. Craig se oduševio ukusom i odlučio da ih koristi u svojim obrocima u svim restoranima, kao nešto originalno i drugačije od konkurencije. Nazvao ga je mikrobilje. Istraživanja, koja je kasnije sprovelo Američko Odeljenje za Agrokulturu (USDA), pokazala su da je mikrobilje ozbiljna superhrana i da pojedine biljke sadrže i do 40% više fitonutrijenata od odraslih biljaka. Šaka mikrobilja, na primjer, obezbjeđuje 55% dpv antioksidativnih hranljivih materija koje su nam potrebne - priča Tanja.

Mikrobilje je vrlo intezivnog ukusa, lako za upotrebu, a može da se kombinuje sa slanim i slatkim jelima. Može da se doda u salatu, sendvič, omlet, potaž, smuti… Pored toga, izrazito je dekorativno na tanjiru, što je važno restoranima i predstavlja pravi užitak za sva čula.

- Zbog svih benefita koje donosi mikrobilje, odlučila sam da ga obezbijedim prvo za sebe i svoje prijatelje, a onda sam donijela odluku da to bude i moj posao. Tako je nastao brend MikroNish - navodi Tanja.

MikroNish proizvodi trenutno oko 200 činija mjesečno raznog mikrobilja. Tanja ima stalne kupce, uglavnom žene u tridesetim godinama koje brinu o sebi i svom zdravlju i otvorene su za inovacije. Takođe, snabdijeva i nekoliko restorana. Nije u minusu, već sa ovom količinom zaradi prosječnu platu. U planu joj je da proširi proizvodnju.

- Najviše proizvodim grašak, rotkvu sango i suncokret za restorane. Oni spadaju u krupnije mikrobilje i vrlo su dekorativni. Za direktne kupce se više rukovodim nutritivnim vrijednostima prilikom izbora biljaka. U pet najprodavanijih spada crveni kupus, brokoli, heljda, rukola i cvekla - kaže Tanja.

Ono što je poseban izazov je nabavka sjemena za mikrobilje. Sjeme mora da je netretirano i, po mogućstvu, organsko.

- Kod nas samo jedan distributer pakuje sjeme za mikrobilje, dok ih u okruženju ima više i nude veći izbor. Trenutno mala proizvodnja ima svoju prednost, jer mi dozvoljava da se dovijam na razne načine da nabavim kvalitetno sjeme. Poručivala sam ga iz Slovenije i iz Bugarske, međutim, kako proizvodnja raste, tako i nabavka sjemena postaje stavka koji mora trajno da se riješi - priča ona.

Mikrobilje se prodaje na dva načina: u kutijici u supstratu ili rezano u PET ambalaži, zavisno od želje i potreba kupaca. Za orezano je rok trajanja desetak dana u frižideru, a isto toliko u supstratu na toplom i sunčanom mjestu, uz povremeno zalivanje.

- Trenutno radim na pronalaženju ekološkog pakovanja za orezano mikrobilje i planiram nedeljni paket, koji će korisnicima obezbijediti nedeljnu zalihu zdravlja različitih ukusa. Takođe, eksperimentišem sa hidroponskim uzgojem bosiljka i, moram vam reći, na dobrom sam putu - pohvalila se Tanja.

Ljudima koji žele da se upuste u ovu proizvodnju ili da gaje mikrobilje za svoje potrebe, Tanja poručuje da se dobro opreme znanjem i da imaju strpljenje. Svaka biljka je različita i zahtijeva drugačije uslove u prvih par dana.

- Srbija ima desetak uzgajivača mikrobilja i nije velika konkurencija. Svijest o ovoj vrsti hrani je mnogo veća u Beogradu i Vojvodini, dok je kod nas na jugu manja, pa se, osim na uzgoju, mora raditi i na edukaciji. Ukoliko neko želi da gaji mikrobilje za svoje potrebe, početna ulaganja nisu velika. Dovoljna je jedna polica, osvjetljenje, supstrat, sjeme i činije u kojima će gajiti mikrobilje. To je, zaista, mikro ulaganje u odnosu na to šta činite za svoje zdravlje - zaključuje Tanja.