Brčaci najveći proizvođači bamije na Balkanu - Ne stižu nanizati koliko se traži

Bamija ili okra je tradicionalna povrtarska kultura čija se proizvodnja zadržala u Bosni i Hercegovini te Makedoniji. Što se tiče naše zemlje, njen uzgoj je najviše zastupljen u selima oko Brčkog i ovaj kraj slovi za najvećeg proizvođača bamije na Balkanu sa oko 10 ha ukupne površine.

Upravo to je jedan od razloga zašto se Savo Lukić, koordinator Voćnog kluba, odlučio da lani pokrene privredno-turističku manifestaciju Bamija fest, koja se po drugi put održala 4. avgusta. Radi se o jedinstvenoj manifestaciji, odnosno jedinoj ovog tipa koja okuplja brojne proizvođače i zaljubljenike u ovog povrća, a cilj je ukazati na značaj ove kulture.

Okupilo se oko tridesetak proizvođača koji su ujedno vršili i prodaju suhe i svježe bamije, a predstavili su se i pojedini restorani sa svojim specijalitetima od bamije te su posjetioci mogli direktno i probati kuhana jela. Učešće su uzela razna druga udruženja koja se bave preradom voća, povrća, mesa, izradom sapuna, proizvodnjom čaja i drugi. Kako je vrijeme godišnjih odmora, a temperature ugodne posjćenost nije izostala.

Bamija ima izrazite ljekovite osobine jedinstvenog je okusa, a zbog svojih osobina ima široku primjenu u medicini, kulinarstvu i kozmetici. Obiluje vitaminima C, A, B6 te željezom i kalcijumom.

Džemal Đonlić iz sela Palanka zajedno sa bratom proizvodi bamiju na 9 dunuma i najveći su proizvođači u Brčkom i na Balkanu, izložili su sitnu bamiju koja može da stoji 10 godina.

Niz se stavlja na provjetreno i zasijenjeno mjesto da se prirodno suši. Kažu da je to težak posao iako bamija nije zahtjevna kao kultura, svi poslovi oko nje rade se ručno.

Berba kreće oko 15. juna i traje do kraja septebra zavisno od vremena.

- Dosta je ljekovita, koriste je dosta dijabetičari i sam sam se izliječio od određenih bakterija pijući čaj od bamije - navodi Džemal.

Njegov brat Kemal navodi da je obolio od kancera i često berbu obavlja klečeći, ali se ne predaje. Kao djeca sa 3 godine počeli su roditeljima pomagati u berbi, a kasnije od njih naslijedili posao, pa su oko 30 godina su u proizvodnji.

- Ja imam 5 dunuma, a brat 4. Bamija ne obolijeva tako da nema primjene pesticida osim malo u početku napada lisnih vaši. Problema sa prodajom nemamo, dolaze nam nakupci njih dva, tri svaki dan. Naš problem je što ne možemo nanizati i proizvesti koliko se traži - priča nam.

Sajamska cijena niza koštala je 6,00 KM. Kemal kaže da iako nije zahtjevna prema vlazi, biljka trpi posljedice promjene klime i ljeta sa dužim sušnim periodom, te da će ako se ovako vrijeme nastavi morati uvesti navodnjavanje "kap po kap" što će ih baciti u dodatni trošak.