Heljda poboljšava prinos pčelarima - Jednostavan uzgoj, kratka vegetacija i brojne zdravstvene prednosti

Iako se heljda, koja je zastupljena u oblasti zdrave i ekološke hrane, danas sve više promoviše, na prste jedne ruke mogu se izbrojati proizvođači ove kulture u Semberiji.

Stručnjaci upozoravaju da ova biljka ima kratku vegetaciju, nikako se hemijski ne tretira, a veoma je zdrava za ljudsku ishranu.

Njeni zasadi su veoma dobri i za pčelinja društva. Zbog svega toga Ilija Lazić iz Dragaljevca prvi je u Semberiji zasadio heljdu prije desetak godina. Za heljdu se odlučio jer je saznao da ne sadrži gluten, a pošto je pčelar poboljšava mu i prinose meda.

– Išao sam po raznim poljoprivrednim sajmovima i baš tamo saznao da heljda "medi". Počnem da je sijem zbog pčela, a onda su mi stručnjaci rekli i da je dobra i da uništi korov i kukuruznu zlaticu. Osim toga, ova proizvodnja nije skupa. Imam svoje sjeme, hemiju nikakvu ne uzimam, ne pršćem niti stavljam vještačka đubriva. Potpuno organska proizvodnja. Lani sam imao 70 dunuma, a iduće ću povećati proizvodnju na 80 dunuma – kaže ovaj domaćin.

I Lazo Stević iz Hasa heljdu je zasijao na 20 dunuma, prvenstveno zbog njenih pozitivnih svojstava koje ima na zdravlje, piše srpskainfo.com.

– Posijao sam na parceli na kojoj sam imao pšenicu, tako da sada imam dvije kulture u toku jedne godine. S obzirom na to da je njen vegetacioni period 90 dana, brzo sazri. Jeste i da je vrijeme bilo idealno. Jedino što se mora stalno boriti sa korovom, jer se ne prska ničim. Heljda je kao organski proizvedena hrana sve zastupljenija u u našoj ishrani – kaže Stević.

Oba proizvođača ističu da je heljda izuzetno osjetljiva biljka, a ove godine će prinosi biti manji od očekivanih.

– Prinos je inače mali kod heljde, kreće se do 150 kilograma po dunumu. Ona je sama skupa, samo sjeme košta oko dvije marke. Nakon što je požanjem, sušim i uskladištim, čekam mušteriju. Metar heljde košta od 150 do 180 KM. Nešto prodam u zrnu, a malo meljem u vodenici, kilogram brašna je tri marke. Iako je skupa uspijem sve da prodam – kaže Lazo Stević.

U resornom ministarstvu podsećaju da se za biljnu proizvodnju godišnje iz agrarnog budžeta izdvaja oko 15,5 mil KM. U posljednjih pet godina premiraju i proizvodnju heljde u Srpskoj.

Pomoćnik ministra poljoprivrede RS Zoran Maletić kaže da se za podsticaj u proizvodnji ove kulture godišnje javi tek desetak ratara.

– Prema našim podacima, heljdom se u Srpskoj zasijava od tridesetak do četrdesetak hektara. Budući da je rok za podnošenje zahtjeva za podsticaje 30. novembar još nemamo detaljne podatke koliko proizvođača i na kojoj površini sada proizvodi ovu kulturu. Svjesni smo prednosti ove kulture i namjera nam je da podržimo proizvođače, kako bi se povećala ova proizvodnja i površine – kaže Maletić.

Ova biljka izvorno potiče iz Azije. Od 10. do 13. vijeka heljda se počela proizvoditi na veliko i u Kini, zatim se proširila u Evropu i Rusiju, a kasnije u Ameriku. Sada ima važnu ulogu u nacionalnoj kuhinji mnogih zemalja. Heljda ne sadrži gluten, a bogata je brojnim mineralima. Heljdino brašno je sve popularnije i često se koristi kao zamjena za pšenično ili kukuruzno brašno, koja dominiraju u našoj ishrani. Brašno od heljde se često preporučuje i u okviru posebnih režima ishrane.