Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Neupitan kvalitet maslinovog ulja iz Hercegovine - Godišnja potrošnja svega 0,12 litara po stanovniku
Komentari
Na području Hercegovine danas ima oko 60.000 stabala, odnosno 300 hektara nasada maslina, a u općini Čapljina urađen je još jedan projekt za podizanje novih 150 hektara, kazao je Ivanković u izjavi za medije na znanstveno-stručnoj radionici "Dani berbe maslina 2018".
Teme radionice bile su "Pregled maslinarstva Hercegovine od 2008 - 2018. godine" i "Proizvodnja ekstra djevičanskih maslinovih ulja s povišenom razinom fenola", a pored toga, održana je i promotivno-ocjenjivačka izložba.
– Naš je cilj raditi na kvaliteti maslinovog ulja, a s obzirom na ovih 56 uzoraka, čiju je organoleptičku procjenu uradio ‘Panel za ocjenu extra djevičanskih maslinovih ulja’ na čelu sa dr. sc. Mirom Barbarićem, nemamo se čega stidjeti. Imamo izuzetno visoke ocjene, a dokaz tome su 16 zlatnih, 37 srebrenih i tri brončane plakete – istaknuo je Ivanković.
Dodao je kako je cilj znanstveno-stručne radionice poticanje širenja proizvodnje maslina i potrošnje maslinovog ulja u Bosni i Hercegovini.
Proizvođač maslina iz Ljubuškog dr. sc. Ivan Pavlović, čiji je urod ove godine iznosio oko 700 litara ulja, kazao je kako proizvodnja maslina zahtijeva jako puno ljubavi, te posla oko zaštite i hranidbe stabala.
Profesorica Tea Bilušić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu predstavila je europski projekt "Aristoil", koji se bavi potencijalima povećanja tržišne vrijednosti maslinovog ulja.
Naglasila je kako takav proizvod stječe pravo ljekovitosti, pa se samim time, može prodavati po puno višim cijenama, odnosno i po par stotina eura po bočici.
Istaknula je da uzorci hrvatskih ulja imaju jako dobre rezultate kada je u pitanju razina dragocjenog fenola, izrazivši zadovoljstvo što će od ove godine u istraživanje i analizu biti uključena i ulja s područja Hercegovine.
– Ove godine planiramo umrežavanje proizvođača maslinovog ulja s područja Mediterana, s objedinjenom bazom podataka. Preko nje bi bilo lakše dati smjernice kako proizvesti i čuvati ulja s povećanom razinom fenola i bez zakonskih problema staviti ih na tržište te ih prodavati po cijeni od par stotina eura po bočici, na bogatijim europskim tržištima – kazala je profesorica Bilušić.
Zaključila je kako hercegovačka ulja zasigurno imaju potencijal sorte i potencijal uzgojnog područja, no isto tako, da je jako važna i edukacija o samoj preradi.
