Lješnik deficitaran, zarada dobra - Sušna godina donosi visoku cijenu

U Srpskoj su rijetke plantaže lješnika, iako su agroekološki uslovi povoljni za njegovu proizvodnju, a uzgoj isplativ. Glavni razlog je, kažu voćari, što se dugo čeka od sadnje do punog roda, a ulaganja su velika. Ipak, posljednjih godina u Semberiji je podignuto više zasada lješnika. Јedna od najstarijih plantaža, vlasniku Cvijetinu Radovanoviću iz Obarske donosi dobru zaradu.

Prije sedam godina Radovanović je podigao prvi zasad lješnika, a nekoliko godina kasnije još dva na ukupno dva hektara oranice.

U prvoj berbi prije dvije godine ubrao je 200-300 grama po stablu, a ove godine hiljadu kilograma ukupno, što je 70% od punog roda u najstarijem zasadu.

Radovanović kaže da lješnik treba u prosjeku da daje od osam do dvanaest kilograma po stablu. Ističe da oko uzgoja ovog koštunjavog voća nema mnogo posla - zimsko prskanje i još dva puta u vrijeme cvjetanja, đubrenje i navodnjavanje. Plod opada sa stabla i lako ga je pokupiti.

- Lješnik je lako prodati, nema ga dovoljno, a otkupna cijena zavisi od Turske, pošto su Turci najveći proizvođači lješnika i oni diktiraju cijenu - kaže on.

Radovanović je prošle godine kilogram lješnika prodavao za 12 EUR. Nada se da će i ove godine imati dobru cijenu, s obzirom da je godina bila sušna, a u Turskoj, odakle se najviše uvozi, lješnik je na kamenitoj podlozi pa je očekivati da je rod podbacio. Ovo je, tvrdi, rentabilna proizvodnja, ima tržište jer je deficitaran proizvod ne samo u BiH, već i u regionu.