KSC Skenderija: Javno dobro sa instalacijama iz 69. godine

Alija Isović zvanično je od bivšeg direktora KSC-a Skenderija Suada Džinde dužnost preuzeo 5. septembra. Dočekao ga je sastanak sa sportskim klubovima i školama, koji ovoj javnoj instituciji duguju 960.000 maraka.

"Imamo osjećaj za javni interes, ali nadležni nemaju sluha za nas. Račune za utrošeni gas dugujemo od aprila, to nam je već isključeno, za vodu smo dužni 21.000 KM, čekamo da i bez nje ostanemo. Klubovi i škole treniraju u Skenderiji, ali te su cijene daleko od onih komercijalnih, jer se očekuje da nas podrži Ministarstvo kulture i sporta KS, što su učinili samo jednom, 2008. godine", kaže za Oslobođenje Isović.

Ploče od gline

Isović ističe kako je tačan podatak da su posjete utakmicama klubova dobre, ali da uz to treba reći i gdje pare od ulaznica odlaze.

"Od klubova koji igraju i ligu šampiona nismo dobili ni feninga. Tražimo da se osiguraju elementarni uslovi za klubove u dvoranama u kojima treniraju. Nismo na budžetu kao druga javna preduzeća i osjećamo se neravnopravnim, jer se svakom saniraju dugovi, nama ne, iako smo još 2000. godine odlukom Skupštine Kantona proglašeni javnim dobrom", napominje Isović.

Stanje, kako kaže Isović, nije dobro ni u Privrednom gradu Skenderije, gdje je slobodno 50 poslovnih prostora. Uz to, plato pred objektom prokišnjava.

"Uz savremene tržne centre, ne možemo ni očekivati da u ovako starom objektu svih, oko 270 prostora, bude izdato. Međutim, 1997. godine 15 firmi iz Firence je poslalo donaciju u pločama, koje su većinom od gline, nisu za naše podneblje i nije ni trebalo postavljati na plato Skenderije. Instalacije u objektu su uvedene od 1969. do 1973. godine i ovdje nije dobro biti rukovodilac iz bezbjedonosnih razloga, jer pola sistema uopšte ne radi", pojašnjava Isović.

Projekt obnove KSC-a Skenderija davno je urađen, ali za takav poduhvat potrebna su ogromna ulaganja.

Hotel bez garancije

"Znate da je na ćošku gdje je sada Coloseum Club planirana gradnja hotela do sedam spratova u sklopu projekta. Imali smo interesante, ali prošli saziv kantonalne Vlade nije želio dati garancije investitoru. Sada ćemo čekati mogućnost da kroz Zakon o javno-privatnom partnerstvu pokušamo realizovati obnovu centra", napominje Isović.

V.d. direktor Skenderije podsjeća kako će se prilikom uređenja platoa i Centra morati riješiti i status vanjskih trgovki, bar u smislu njihovog redizajna.

"Od prostora na platou nemamo nikakvu naplatu, osim što se bašte fakturišu, deset maraka je kvadrat. Te su radnje dobile privremenu dozvolu na tri godine i sada su kao na svojoj zemlji, ali bez grunta i tehničkog prijema", objašnjava Isović.