Počela izgradnja sjedišta Centralne banke BiH u Banja Luci

U centru Banjaluke, na lokaciji Paskuline ciglane, u ponedjeljak je zvanično počela izgradnja novog sjedišta Centralne banke BiH za područje Republike Srpske.

U Centralnoj banci BiH kažu da je neophodna izgradnja tog objekta koja će koštati oko 12 miliona KM, ocjenjujući da je postojeći prostor njihove glavne banke RS u Banjaluci nedovoljan, nefunkcionalan i nesiguran.

Organizaciona jedinica CB BiH u najvećem gradu RS godinama je podstanar u poslovnom centru "Ekvator", koji je upitan prije svega sa bezbjednosnog aspekta, s obzirom da se trezor banke "naslanja" na butike. U komercijalnim bankama su se zbog toga žalili da imaju ograničenja pri prilasku i broju ulazaka u objekat, kao i drugih tehničkih problema.

Nova zgrada, predviđene korisne površine 6.470 metara kvadratnih, sastojaće se od trezorskog i administrativnog dijela, te pomoćnih prostora i prostora za parkiranje. U tri podzemne etaže, ukupne korisne površine 3.498 kvadrata, biće smještene trezorske komore, garaže, brojačnice novca i pomoćne prostorije.

Prizemlje, tri sprata i povučena etaža s krovnim vrtom, kako navode u CB BiH, biće namijenjeni za administrativne službe banke, a povezani su holom koji se proteže kroz sve etaže i koji je ostakljen sa tri strane.

Idejno rješenje objekta izradila je sarajevska firma "Argentarija", dok je glavni izvođač građevinsko-zanatskih radova banjalučko preduzeće "Vranica" koje ima rok od 22 mjeseca za završetak posla, odnosno do jula 2013.

Vasilj Žarković, član Upravnog vijeća CB BiH, kaže da je izgradnja objekta u Banjaluci nastavak ranije započetih aktivnosti te državne institucije na obezbjeđenju potrebnog prostora za normalno funkcionisanje u svim njenim organizacionim dijelovima.

On podsjeća da je prošle godine kupljen poslovni objekat za potrebe centralne kancelarije uz sami glavni objekat Centralne banke u Sarajevu, dok su prethodnih godina kupljeni prostori za potrebe Glavne jedinice u Mostaru i Filijale u Brčkom.

"Još jedna važna činjenica je da Zakon o Centralnoj banci predviđa da CB svoju djelatnost obavlja na decentralizovani način u FBiH i RS, tako da se mora voditi računa da se taj koncept dosljedno primijeni u praksi putem ujednačenog razvoja svih njenih organizacionih dijelova i u jednom i u drugom entitetu", ističe Žarković.

Podršku tom projektu, pored Upravnog odbora CB BiH, kako napominje, dao je i član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović, dok je, kaže, gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović prepoznao značaj ovog objekta i dodijelio mu najatraktivniju lokaciju u centru grada.

Radovan Bajić, član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH, pozdravio je izgradnju objekta Centralne banke u Banjaluci navodeći da će to značajno unaprijediti njenu tehničku saradnju s poslovnim bankama sa sjedištem u RS.

Novi funkcionalniji objekat sa savremenom tehnologijom će, prema njegovim riječima, poboljšati sistem kontrole falsifikata, te će, smatra, otvoriti prostor za sniženje tarifa za držanje gotovine poslovnih banaka u trezoru Centralne banke. Investicija će, ukazuje, biti značajna i za izvođače radova i njihove radnike, ali i za grad Banjaluku koja će dobiti objekat koji će redovno izvršavati svoje obaveze po osnovu rente i komunalnih naknada.

"Centralna banka sa ovom investicijom služi kao dobar primjer sprovođenja decentralizacije i ne vjerujem da bi bilo koji drugi vid utroška tih sredstava imao pozitivnije efekte, pogotovo ako znamo da njena dobit ide za finansiranje državnih institucija", naglasio je Bajić.

U Centralnoj banci tu značajnu infrastrukturnu investiciju, koja se dešava u jeku ekonomske krize u BiH, pravdaju time da oni nisu budžetska institucija, odnosno da ulažu vlastita sredstva, a ne sredstva poreskih obveznika.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Projekti"