Mersad Berber, slikar i grafičar - Inspiraciju crpi iz "mističnog" svijeta Bosne
Petak, 07.09.2012.
09:45
Mersad Berber, nesumnjivo jedan od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnika uopće, koji već dvije decenije živi u Zagrebu, rođen je 1.1.1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963. godine, u klasi profesora Maksima Sedeja.
Berber je vrstan crtač i ilustrator, primarno grafičar, a radio je i kazališne scenografije i filmske plakate. Svoju inspiraciju najviše crpi iz "mističnog" svijeta Bosne, njezinih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njezinih ljudi". Često tvrdi da "nostalgija curi iz njegovih dijela" i da je "tuđina najveći ispit".
Izlagao je u svim većim gradovima svijeta, od Londona i Madrida, preko New Yorka do Moskve, Jakarte i New Delhija, dobio je 50-ak nagrada, a stručnjaci su ga uvrstili među najveće svjetske postklasiciste. Najznačajniji ciklusi su mu "Sarajevske kronike", "Put u Skender Vakuf", "Srebrenica", "Hommage Vlahi Bukovcu", "Otomanske kronike" i drugi, a radovi mu u svijetu postižu visoke cijene. Počasni je član Ruske akademije umjetnosti.
Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere.
Izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu postaje 1978. godine. U međuvremenu Berber pripada među najpoznatije i najtraženije suvremene svjetske umjetnike, a njegovi radovi su do sastavni dio brojnih javnih i privatnih zbirki kao i muzeja u čitavom svijetu.
Tate Gallery u Londonu je 1984. otkupila njegov rad čime ga je neupitno svrstala uz bok svih velikana okupljenih u ovom najprestižnijem svjetskom muzeju.
Vrnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriraranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo" u proizvodnji Zagreb filma 1980.-1985. godine.
Započevši s 1966. godinom pa do danas dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Banja Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrade sarajevskog lista "Oslobođenje" te nagrada ZAVNOBIH-a (1992).
Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Delhiju (Velika premija Lalit Kala Academy, 1978. kao i I. nagradu World Book Fair, 1980. godine), Monte Carlu (Nagrada ICOM-a, 1978. godine), Madridu, Leipzigu, Varni, Krakowu (Trijenale 1997. godine)
Opsežne monografije objavljene su 1980. i 1985. godine u izdanju Mladinske knjige, Ljubljana, te 1997. godine u izdanju Sol Intercontinental, Ljubljana.
U braku je sa dizajnericom Adom, s kojom ima sinove Ensara i Azera.
eKapija.ba/Agencija Anadolija
Mestna galerija Ljubljana
RUSKA AKADEMIJA NAUKA Moskva
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu
The Tate Gallery London
Ustanova ZAGREB FILM Zagreb
Grad Banja Luka
Grad Sarajevo
OSLOBOĐENJE d.d. Sarajevo
Lalit Kala Akademi New Delhi
Mladinska knjiga Založba d.d. Ljubljana
ICOM Paris
World Public Library Association Honolulu

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora