Petar Ristivojević, profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu: Kako otpad hrane može postati resurs nove zelene ekonomije i kozmetičke industrije
Izvor: eKapija
Utorak, 31.03.2026.
09:33
Utorak, 31.03.2026.
09:33
(Foto: Dragan Bogdanović)
Kako u razgovoru za eKapiju objašnjava vođa projekta dr Petar Ristivojević, vanredni profesor na Katedri za analitičku hemiju Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ključ leži u primjeni principa zelene hemije i naprednih ekstrakcionih metoda koje omogućavaju izdvajanje vrijednih bioaktivnih jedinjenja iz onoga što se danas smatra otpadom. Umjesto deponija i zagađenja, fokus se pomjera na inovacije koje povezuju nauku, industriju i održivi razvoj, otvarajući prostor za nove proizvode, od funkcionalne hrane do kozmetike, i za drugačiji, odgovorniji odnos prema resursima koje svakodnevno koristimo.
Otpad hrane je globalni problem. Kako projekat "Pure Way" direktno doprinosi smanjenju otpada i ugljeničnog otiska?
- Projekat PURE-WAY polazi od ideje da se otpad ne treba posmatrati kao problem, već kao resurs. Umjesto da otpad voća i povrća završava na deponijama, gdje emituje metan i ugljen-dioksid, zagađuje vodu i zemljište i doprinosi smanjenju biodiverziteta, mi ga transformišemo u proizvode visoke dodatne vrijednosti. Na taj način, kroz aktivnosti projekta PURE-WAY, direktno smanjujemo količinu otpada, ali i emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Dodatno, razvijamo procese koji su ekonomski efikasni i zasnovani na principima zelene hemije, čime se ukupni ugljenični otisak značajno smanjuje. Posebno je važno to što se ostatak biomase nakon ekstrakcije dalje koristi, kroz fermentaciju i kompostiranje, tako da praktično nemamo "finalni otpad".
Koristite zelene rastvarače i prirodne eutektičke smješe, možete li objasniti kako funkcionišu i zašto su bolji od konvencionalnih rastvarača?
- Prirodne eutektičke smješe predstavljaju kombinacije prirodnih komponenti koji se nalaze u biljkama, kao što su šećeri, organske kiseline i aminokiseline, koje pod određenim uslovima formiraju tečnost pogodnu za efikasnu ekstrakciju biološki aktivnih jedinjenja. Za razliku od konvencionalnih organskih rastvarača, koji su često zapaljivi, toksični i štetni po životnu sredinu, eutektičke smješe su biorazgradive, bezbjedne za upotrebu i mogu biti čak i nutritivno korisne. Njihova dodatna prednost je selektivnost, omogućavaju izdvajanje ciljanih jedinjenja, poput polifenola i pigmenata, uz očuvanje njihove stabilnosti. Time se dobijaju kvalitetniji ekstrakti, u potpunosti prirodnog porijekla, bez ostataka štetnih hemikalija, što je od posebnog značaja za razvoj nove generacije funkcionalne hrane i kozmetike.
Zašto ste se odlučili da kao sirovinu koristite otpad voća i povrća, i koje bioaktivne supstance iz njega ekstrahujete?
- Otpad voća i povrća izuzetno je bogat biološki aktivnim jedinjenjima. Kore, koštice, sjemenke i pulpa sadrže značajne koncentracije polifenola, vitamina i prirodnih pigmenata. Na primjer, iz ostataka grožđa izdvajamo polifenole (poput resveratrola), iz citrusa etarska ulja i flavonoide, iz paradajza karotenoid likopen, iz šargarepe različite karotenoide, iz kupine antocijane, a iz cvekle betalainske pigmente. Ove sirovine smo odabrali jer su dostupne u velikim količinama, predstavljaju industrijski otpad niske vrijednosti i trenutno su nedovoljno iskorišćene. Njihovom upotrebom rješavamo dva problema istovremeno – smanjujemo količinu otpada i dobijamo vrijedne komponente za razvoj novih proizvoda.
Projekat uključuje saradnju sa partnerima iz Rumunije, Grčke i Njemačke, kako se odvija ta međunarodna saradnja?
- Projekat okuplja interdisciplinarni tim iz šest zemalja Evropske unije, Rozario Univerzitet iz Argentine, i Državni univerzitet Sjeverne Karoline iz SAD-a, pri čemu svaki partner ima jasno definisanu ulogu. Partneri iz Rumunije rade na enkapsulaciji ekstrakata s ciljem poboljšanja njihove stabilnosti na toplotu, promjene pH vrijednosti i svjetlost. Grčki tim učestvuje u razvoju i proizvodnji prirodnih kozmetičkih proizvoda, zajedno sa kompanijom iz Njemačke koja razvija funkcionalne napitke. Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu koordinira projekat i povezuje sve aktivnosti, od laboratorijskih istraživanja do pilot-proizvodnje. Takođe, zaduženi smo za pripremu aktivnih komponenti za finalne proizvode. Saradnja se realizuje kroz redovne sastanke, razmjenu istraživača i zajedničke eksperimente, ali i kroz direktnu saradnju sa industrijom, što je ključno za prenos rezultata iz laboratorije na tržište.
Koji krajnji proizvodi se razvijaju u okviru projekta i kako oni doprinose zdravlju i prevenciji bolesti poput gojaznosti i dijabetesa?
- U okviru projekta razvijamo nekoliko kategorija proizvoda: funkcionalne napitke, prirodne dodatke ishrani, kozmetičke preparate koji usporavaju procese starenja i biođubriva. Fokus je na proizvodima bogatim antioksidansima i drugim bioaktivnim jedinjenjima koja mogu imati pozitivan efekat na zdravlje, uključujući regulaciju metabolizma, smanjenje oksidativnog stresa i podršku u prevenciji gojaznosti i dijabetesa. Polifenoli i prirodni pigmenti koje izdvajamo pokazali su snažna antioksidativna, antiinflamatorna i antidijabetička svojstva u brojnim studijama. Cilj je razvoj proizvoda koji nisu samo prirodni, već i funkcionalni – sa jasno definisanim zdravstvenim benefitima.
Projekat traje četiri godine, koje rezultate očekujete već od druge godine i kako planirate da ih mjerite?
- Već u drugoj godini očekujemo optimizovane ekstrakcione procese, detaljno okarakterisane najaktivnije ekstrakte i prve prototipove proizvoda, poput funkcionalnih napitaka. Rezultate procjenjujemo kroz više parametara: hemijski sastav i stabilnost ekstrakata, biološku aktivnost, bezbjednost proizvoda, prihvatljivost od strane potrošača, kao i ekološke pokazatelje poput smanjenja otpada i emisije ugljen–dioksida. U tom kontekstu, posebno su značajni industrijski partneri iz Rumunije, Grčke, Njemačke i Srbije. Pored toga, sprovodimo i analizu životnog ciklusa i analizu troškova životnog ciklusa, što je ključno za buduću industrijsku primjenu.
Planirate li proširenje projekta na druge vrste otpada hrane ili širenje u druge regione Evrope, ukoliko "Pure Way" pokaže uspjeh?
- Ukoliko projekat PURE-WAY ostvari očekivane rezultate, planiramo njegovo dalje proširenje. To podrazumijeva primenu razvijenih tehnologija na druge vrste otpada hrane, poput žitarica ili nusproizvoda iz mliječne industrije, kao i širenje saradnje na dodatne regione Evrope. Takođe, planiramo apliciranje za nova finansiranja kako bismo dalje unaprijedili i proširili koncept projekta. U tom kontekstu, poseban fokus biće na primjeni razvijenih rješenja u oblasti pakovanja hrane, kao i na razvoju visokokvalitetnih konditorskih proizvoda obogaćenih bioaktivnim komponentama dobijenim iz otpada voća i povrća. Krajnji cilj je razvoj održivog i skalabilnog modela koji se može primijeniti u različitim industrijama i zemljama, čime bi principi cirkularne ekonomije u prehrambenom sektoru postali standard, a ne izuzetak.
Ivana Žikić

Pogledajte kompletan sadržaj tematskog biltena
"Investicije u budućnost - Energija za novi svijet"
Pročitajte
Tagovi:
Otpad hrane
Pure Way
tematski bilten
Investicije u budućnost Energija za novi svijet
zelena ekonomija
tematski bilten o zelenoj ekonomiji
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora