Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS: Prioritet formiranje granskih udruženja i prijedloga za Program ekonomskih reformi

Bivši dugogodišnji predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić nedavno je izabran za predsjednika Privredne komore Republike Srpske, a od juče je i zvanično preuzeo tu dužnost. Tim povodom, u intervjuu za naš medij, Račić govori o ključnim ekonomskim izazovima, planiranim reformama i budućoj ulozi Komore.

Sa podrškom više od 300 kompanija i jednoglasnom potvrdom na izbornoj Skupštini, najavljuje sveobuhvatne promjene koje će, kako kaže, Komoru pretvoriti u istinskog partnera privredi, zagovarača reformi i most ka tržištima regiona i EU.

Fokus stavlja na digitalizaciju, ukidanje parafiskalnih nameta, restrukturisanje javnih preduzeća, dualno obrazovanje i jačanje granskih udruženja, ali i na inicijative poput lakšeg zapošljavanja strane radne snage i veću promociju Centra za digitalnu transformaciju.

- Već na prvom obraćanju istakao sam da ću nastaviti razvijati Privrednu komoru Republike Srpske kao ključnog partnera u zastupanju i promovisanju interesa privrede. Naša privreda je, još od perioda korona virusa, suočena s brojnim izazovima, a posebno u posljednje tri godine, kada je došlo do ratnih sukoba u Ukrajini. Pad tražnje na zapadnoevropskom tržištu je evidentan, a to se odražava i na naš izvoz.

Moramo nastaviti podržavati investicije, sprovesti restrukturiranje javnih preduzeća – prije svega Elektroprivrede Republike Srpske i Šuma Republike Srpske – ubrzati procese digitalizacije i nastaviti s uvođenjem dualnog sistema obrazovanja u školski sistem. Neophodno je ukinuti brojne parafiskalne namete, kako na nivou RS, tako i na nivou zajedničkih institucija BiH. Konstantno ćemo insistirati na regionalnom integrisanju BiH u okviru Zapadnog Balkana. Moramo stvoriti regionalno tržište koje će omogućiti jednostavan i brz protok robe na granicama, priznavanje sertifikata koji prate robu, kao i jedinstveno tržište rada.

- Ja sam protekli period – tri mandata – proveo na čelu Područne privredne komore Banjaluka, koja je jedna od najbolje organizovanih komora u regionu, i u pogledu kadrova i tehničkih uslova. Područna privredna komora ima tradiciju dužu od 120 godina. Uspjeli smo da u posljednjem mandatu riješimo i pitanje smještajnih kapaciteta i da stvorimo odlične uslove za rad. Imamo najopremljenije konferencijske sale u cijelom regionu Zapadnog Balkana. Komora uživa veliki ugled u regionu, ali i na prostoru Evrope. U proteklom periodu uspostavio sam odlične kontakte kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Sve te kontakte, kao i stečeno iskustvo, koristiću da dodatno unaprijedim uticaj i ugled Privredne komore RS i da promovišemo privredu i njene potencijale.

- Izborna Skupština je jednoglasno donijela odluku o mom izboru – od ukupno 77 članova Skupštine, 76 je bilo prisutno – kao i o izboru potpredsjednika Radovana Vukoja, vlasnika i direktora Vinarije Vukoje, i Bojana Popovića, direktora Dunav osiguranja, koji čine moj tim.

Podršku mojoj kandidaturi dalo je više od 300 privrednih društava koja zapošljavaju oko 17 hiljada radnika, ostvaruju oko 650 miliona KM dobiti i imaju promet veći od 3 milijarde KM. Ta podrška za mene predstavlja veliku odgovornost i obavezu. Svi privrednici imaju očekivanja od mene da zajedno napravimo iskorak ka boljem i efikasnijem privrednom sistemu.

Moj cilj je da što prije formiramo granska udruženja u Komori, koja će okupljati najznačajnije privrednike, i da zajedno radimo na formiranju prijedloga za Program ekonomskih reformi, koji ćemo do oktobra dostaviti Vladi RS.

- Dijelim Vaše mišljenje da jedan dio privrednika ne shvata u potpunosti ulogu i značaj Komore i da ima negativan stav, ali ne mogu prihvatiti da je to značajan procenat. Mi godinama radimo ispitivanja o percepcijama privrednika prema PKRS i u tom pogledu sam optimista. Posljednjih godina sve veći broj privrednika pokazuje interes da se uključi u rad organa PKRS, a značajno opada broj onih koji su negativnog raspoloženja prema Komori. Sve značajne mjere koje je Vlada Republike Srpske posljednjih godina usvojila, a tiču se rasterećenja privrede i unapređenja privrednog ambijenta, rezultat su naših inicijativa. Nažalost, nisu sve naše inicijative realizovane. One su prihvaćene, nalaze se u Programu ekonomskih reformi, ali njihova realizacija kasni. Sigurno je da ću na prvom sastanku sa predstavnicima Vlade Republike Srpske insistirati na bržem provođenju tih reformi.

Moj plan je da u narednom periodu budemo više prisutni na terenu. Moramo obići sva područja u Srpskoj i kompanije koje su nosioci razvoja. Nastojaću da u tim posjetama učestvuju i resorni ministri Vlade RS. I vi, predstavnici medija, imaćete priliku da budete s nama u tim posjetama.

- Živimo na prostoru koji ima povoljan geostrateški položaj. Imamo plan da ubrzano razvijamo putnu i energetsku infrastrukturu kao pretpostavke za razvoj. Na osnovu potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini, imamo pristup tržištima EU, CEFTA-e, EFTA-e i Turske, odnosno tržištu od oko 600 miliona stanovnika.

Možemo reći da, uprkos brojnim poremećajima na svjetskom tržištu, imamo makroekonomsku stabilnost. Duži niz godina bilježimo pozitivne stope BDP-a.

Imamo povoljan tretman stranih investicija, konkurentnu i obučenu radnu snagu, kao i brojne prirodne resurse. Dovoljno je napomenuti da imamo najveći prosjek obradivog zemljišta po glavi stanovnika u Evropi, ali proizvodnju ispod evropskog prosjeka. Imamo i idealne uslove za razvoj energetskih postrojenja iz obnovljivih izvora – broj sunčanih dana iznad prosjeka, povoljan atlas vjetrova i veoma izdašne vodne resurse – što izdvaja ovaj prostor u odnosu na druge.

Nažalost, i pored svih ovih pogodnosti koje imamo, nismo dostigli stepen razvoja koji nam je potreban i kojem težimo. Zemlja s najvišim BDP-om po glavi stanovnika u regionu jeste na 50% BDP-a po glavi stanovnika Hrvatske, a na trećini u odnosu na Sloveniju.

Jedan od najvećih izazova u regionu je pitanje demografije i ekonomskih migracija. Dugoročni trendovi i procjene nisu optimistični.

Danas imamo izražen nedostatak radne snage u gotovo svim sektorima. Mladi ne žele da rade tzv. "teške poslove". Građevinsku operativu u cijelom regionu uglavnom održavaju radnici iz Turske, dok domaća radna snaga u građevini ima prosjek starosti oko 60 godina.

Neminovno je da ćemo morati kvalitetnije urediti oblast zapošljavanja strane radne snage, a ne bježati od tog problema, već je prilagoditi potrebama tržišta. Nema opravdanja za komplikovane procedure, jer više nemamo visoke stope nezaposlenosti koje bi takve procedure opravdale.

U ovakvim okolnostima, procese digitalizacije i uvođenja vještačke inteligencije treba shvatiti kao šansu za jačanje konkurentnosti i razvoj, a ne kao opasnost. Ne smijemo biti posmatrači globalnih trendova u tim oblastima. Mašine i programi zasnovani na vještačkoj inteligenciji sve više mijenjaju ljude, ne samo u proizvodnji, već i u uslugama.

Ne smijemo više čekati niti djelimično provoditi procese digitalizacije javne uprave, niti odlagati restrukturiranje javnih preduzeća. Činjenica je da u javnim preduzećima imamo višak radnika. S druge strane, imamo određene institucije koje su od ključne važnosti za funkcionisanje budžeta i održavanje fiskalne i socijalne stabilnosti, a koje imaju nedostatak izvršilaca.

Svjestan sam da se to ne može uraditi preko noći, ali moramo odrediti rokove i programe za radnike koji su višak. Jedna od dobrih mjera je da se dio nedostajućih radnika u institucijama popuni upravo tim kadrom iz javnih preduzeća, ukoliko prođu adekvatne obuke i imaju potrebnu kvalifikaciju.

- Naša industrijska proizvodnja i ove godine nastavlja s negativnim trendovima. Imamo problema s tražnjom na zapadnom tržištu, na koje plasiramo oko 70% našeg izvoza. Nažalost, uzroci koji su doveli do usporavanja privrednog rasta u svijetu još nisu otklonjeni, a možemo reći da se ratna dejstva šire i na druge regione.

Vrijeme i okolnosti u kojima poslujemo su veoma izazovni. Imamo sve više zahtjeva od stranih partnera za korekcije cijena naniže, dok nam s druge strane rastu troškovi na domaćem tržištu – prije svega troškovi zarada i energije. Sve se to direktno odražava na rezultate poslovanja naše privrede.

Moramo nastaviti s podsticajima Vlade RS investicijama u privredu, koje utiču na jačanje konkurentske sposobnosti naše ekonomije. Svake godine ćemo morati povećavati iznose u budžetu za tu namjenu, jer u uslovima očiglednog nedostatka radne snage, jedino investicijama u povećanje tehnološke opremljenosti domaćih proizvodnih kapaciteta možemo sačuvati konkurentnost naše privrede.

- Komora mora insistirati da podsticaji za jačanje tehnološke opremljenosti naše ekonomije svake godine imaju veći budžet, jer smatramo da je ključ uspjeha naše ekonomije u investicijama i obrazovanju. Procesi digitalizacije i inovacija zaslužuju veću pažnju i takođe moraju biti predmet podsticaja.

U Privrednoj komori RS veoma ozbiljno shvatamo neophodnost i potrebu većeg stepena digitalizacije, te smo formirali Centar za digitalnu transformaciju (CDT) privrede i obučili naše kadrove da mogu voditi te procese kao konsultanti u našim firmama. U narednom periodu ćemo promovisati naš CDT i nastojati u njega uključiti veći broj, kako međunarodnih donatora, tako i domaćih institucija i privrednih društava.

- Već sam rekao da smo predložili veliki broj inicijativa, od kojih je značajan dio usvojen, ali još uvijek imamo dosta inicijativa koje su na čekanju i za koje nema opravdanja da se ne pokrenu. Mnogi od tih prijedloga odnose se na veći stepen digitalizacije javnih institucija, kako bismo unaprijedili našu administrativnu praksu i uklonili brojne prepreke u sprovođenju procedura.

Naš plan je da putem našeg CDT pokrenemo veći broj projekata koji bi unaprijedili postojeći administrativni sistem i konačno rasteretili privredu od tih problema. Nerazumljivo je da na današnjem stepenu razvoja digitalnih alata koristimo praksu koja je u razvijenim zemljama, ali i u okruženju, odavno prevaziđena.

- Od Vlade RS i resornih ministarstava očekujemo korektnu i konkretnu saradnju, kao i veći stepen razumijevanja za bržu realizaciju naših prijedloga. Očekujemo u narednih nekoliko dana sastanak sa predsjednikom Vlade, a potom i sastanke sa resornim ministrima. Ministarstvo privrede je formirano na našu inicijativu kako bismo imali relevantnog partnera za razgovore o svim privrednim temama. Nažalost, to ministarstvo nije dobilo sve nadležnosti koje smo očekivali. To će sigurno biti jedna od tema naših razgovora. Moraćemo drvopreradu i još neke djelatnosti vratiti u resor Ministarstva privrede.

Privredna komora Republike Srpske je akreditovana za poslove sertifikacije opština i gradova prema BFC SEE standardu, odnosno programu sertifikacije opština i gradova sa povoljnim poslovnim okruženjem. To podrazumijeva unapređenje konkurentnosti lokalnih samouprava. Do sada je 16 opština i gradova završilo taj proces u Republici Srpskoj. Nastojaćemo da tim procesom obuhvatimo veći broj lokalnih zajednica, jer je to veoma značajno za lokalni ekonomski razvoj. Rezultati onih lokalnih zajednica koje su završile taj proces vidljivi su po broju investicija u tim sredinama, posebno stranog kapitala. Često je nedostatak BFC SEE sertifikata u lokalnim sredinama eliminatoran faktor kod stranih investitora pri odlučivanju da li će investirati u tu opštinu ili grad.

- Obično je negativna percepcija privrednika prema Komori prisutna kod onih koji nikada nisu otvorili web-sajt Komore i vidjeli najnovije informacije vezane za naše aktivnosti, kao i kod onih koji nikada nisu uputili ni jednu inicijativu prema nama. Moja poruka je da budu slobodni u predlaganju novih inicijativa i da se uključe u rad organa Komore. Komora nije zatvoren sistem – upravo suprotno, ona treba da bude ogledalo potreba privrede i motor promjena u poslovnom okruženju.