Bojan Kozomara, oftalmolog i direktor banjalučke klinike Svjetlost - Društvene mreže su besplatan način da prikažete ono što radite

"Ukoliko imate pitanja u vezi sa vašim vidom - tu sam da vam pomognem", stoji u opisu Instagram profila dr Bojana Kozomare, specijaliste oftalmologije i direktora banjalučke klinike Svjetlost. I zaista jeste tako, dr Kozomara je svakodnevno prisutan na drušvenim mrežama i spreman da odgovori na svako pitanje svojih pratilaca i potencijalnih pacijenata. Osim Instagrama i ostali drušvenih i poslovnih mreža, ovaj vrijedni doktor ima i svoj blog kao i YouTube kanal.

Svjestan moći modernih vidova komunikacije i osluškujući potrebe ljudi, shvatio je da se njegove usluge traže širom regiona, te će uskoro biti prisutan i u jednoj klinici u Beogradu.

Upravo su drušvene mreže i efekat promocije na njima bile teme razgovora sa dr Kozomarom.

- U pravu ste. Ali isto tako, važno je istaknuti da je na internetu i dosta netačnih ili polu tačnih informacija. Mislim da, bez obzira na sve, pregled ljekara "uživo" i dalje ne može da zamijeni virtuelni svijet interneta. Međutim, internet može pomoći u edukaciji pacijenata koji danas više znaju o svojim zdravstvenim problemima, pa im je i lakše objasniti dijagnozu i terapiju.

- Moj "izlazak" na društvene mreže je bio potpuno spontan. Radeći svakodnevno sa pacijentima primijetio sam da se mnogi od njih dugo godina liječe kod različitih doktora, a da im često nije objašnjeno od čega boluju i zašto moraju koristiti pojedinu terapiju. Društvene mreže su u većini slučajeva besplatan način da pokažete i prikažete ono što radite, ali i da budete lakše dostupni i pomognete. Zadovoljstvo mi je ako sam nekome pomogao i olakšao dalji put liječenja.

- Za sada se niko nije žalio, ali neki od njih su tražili da im se putem društvenih mreža, a bez pregleda, propiše adekvatna terapija. Kao što možete pretpostaviti, to je jednostavno nemoguće. Mišljenja sam da će se i zakonska regulativa kod nas i u regiji morati mijenjati i korigovati u skladu sa naprednim tehnologijama, pa i društvenim mrežama, jer i danas je jedini zakonski dokument koji dobijate od ljekara potpisan i ovjeren nalaz i mišljenje koje dobijate na pregledu "uživo."

- Kao što sam već napomenuo, društvene mreže omogućavaju bržu razmjenu informacija, ali i brže povezivanje ljudi. Samim tim, mislim da će budućnost sigurno biti u nekoj vrsti "virtuelne ordinacije", gdje ćete mnogo brže, a putem različitih aplikacija koje su danas dostupne, moći dobiti barem osnovne informacije o stanju vašeg organizma i koracima koje morate ili trebate poduzeti kako biste našli rješenje problema. Kako to u praksi izgleda najbolje nam je pokazala 2020. godina, godina korone, u kojoj je medicina zapravo i stvarno postala virtuelna.

- Već dugi niz godina, u razgovoru sa kolegama iz Beograda i Srbije, razmatrao sam moj angažman i na ovom tržištu. Opet, za sve su "zaslužne" društvene mreže, jer me je u posljednjih nekoliko godina kontaktirao veliki broj pacijenata iz Srbije sa pitanjem da li ću u skorije vrijeme biti bliži i dostupniji i njima. Trenutni plan je da on početka naredne godine, tačnije za nekoliko nedjelja, počnem da radim u jednoj od specijalnih oftalmoloških bolnica u Beogradu.

- Kao menadžer u zdravstvu sa više od 15 godina iskustva mogu da kažem da ono što nedostaje nama, a što imaju zemlje EU jesu finansijski fondovi putem kojih bi se mnogo lakše nabavljala nova medicinska oprema. Osim toga, mnogo može, a i treba da se uradi na polju medicinskog turizma, posebno na imidžu naših zemalja. Prvenstveno na tome da društvo u cjelini shvati da su klasični turizam i medicinski turizam dvije potpuno različite stvari, a jedina poveznica im je riječ "turizam."