Saša Dabić, predsjednik Komore doktora stomatologije RS - Možemo biti prepoznatljiv brend u dentalnom turizmu

(Saša Dabić) Krajem februara, doktor Saša Dabić iz Banjaluke izabran je za novog predsjednika Komore doktora stomatologije Republiike Srpske. Riječ je o mladom stomatologu, specijalisti oralne hirurgije, implantologu. Završio je Stomatološki fakultet u Banjaluci, a specijalističke studije na Stomatološkom fakultetu u Beogradu na Klinici za Oralnu hirurgiju. Učesnik je brojnih kongresa i stručnih usavršavanja u zemlji i inostranstvu. Kolege su prepoznale njegov rad, kvalitet i dale mu podršku.

U intervjuu objavljenom na sajtu Komore doktora stomatologije RS, Dabić priča o planovima u radu Komore, kako se može pomoći mladim kolegama, te o borbi sa nelojalnom konkurencijom.

Koliko za vas lično znači to što ste izabrani za predsjednika Komore doktora stomatologije RS, odnosno, što su vam kolege ukazale povjerenje?

- Prije svega, za mene to znači veliku čast, ali i veliku odgovornost, da predstavljam više od 1.200 doktora stomatologije u Republici Srpskoj. Istovremeno moj izbor na jednu ovako važnu funkciju znači da su svi moji dosadašnji napori u cilju unapređenja stomatološke struke u Republici Srpskoj, odnosno BiH, bili vođeni u pravom smjeru u smislu stvaranja što boljih uslova za razvoj stomatologije na našim prostorima. U Republici Srpskoj je došlo do smjene generacije u stomatologiji, gdje je svakim danom sve više mlađih kolega, koji ubrzanim korakom traže svoje mjesto pod "stomatološkim suncem", pa je i moj izbor rezultat jedne takve vizije u kojoj nove, svježije snage treba da pruzmu odgovornost za što bolje funkcionisanje struke u RS, odnosno BiH. Naravno, obavljanje ovakve jedne funkcije sa sobom nosi još veća odricanja na profesionalnom planu, ali isto tako nosi i jednu ogromnu satisfakciju da su brojne kolege izabrale baš vas.

Kakvi su vam planovi/aktivnosti tokom vašeg petogodišnjeg mandata?

- Nakon sprovedenih izbora unutar Komore, u narednom periodu je neophodno pristupiti formiranju vrlo važnih komisija, bez kojih je rad Komore nezamisliv. Aktivnosti u budućem vremenu će biti koncentrisane, prije svega na aktivnom učešću u izradi i donošenju različitih zakona i pravilnika, a koji se tiču funkcionisanja stomatologije na našim prostorima. U toku je izrada nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti RS, Zakona o evidencijama i statističkim istraživanjima u oblasti zdravstvene zaštite RS, kao i Zakona o zdravstvenom osiguranju. U okviru svih gore navedenih zakona, neophodno je što bolje definisati sam položaj javnih i privatnih stomatoloških zdravstvenih ustanova, kako bi njihovo funkcionisanje podigli na jedan viši nivo. Takođe, neophodno je kroz razgovor sa predstavnicima Fonda zdravstvenog osiguranja RS omogućiti i privatnim stomatološkim ambulantama da potpisuju ugovore o pružanju stomatoloških usluga i na taj način omogućiti zapošljavanje velikog broja mladih kolega u privatne zdravstvene ustanove. Takođe, kroz razgovore sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, neophodno je omogućiti da se komorama vrate oduzeta prava u smislu aktivnog učešća u sprovođenju kontinuiranih edukacija i njihove evaluacije i akreditacije, jer mislim da sadašnji način na koji se vrši proces akreditacije i evaluacije naučnih skupova nije dao željene rezultate.

U narednom periodu ću zajedno sa kolegama obići sve regije unutar RS i kroz aktivan razgovor pokušati pronaći zajednički stav na koji način unaprijediti struku u vremenu koje dolazi. Naša velika pokretačka snaga treba da budu upravo mlade kolege sa svojim novim i svježijim idejama, koje će ubrzano dovesti do napretka u struci.

Da li svako može postati član Komore ili moraju da se ispune određeni uslovi?

- Članstvo unutar Komore doktora stomatologije RS je zakonska obaveza za sve one doktore stomatologije, koji se profesionalno bave pružanjem stomatoloških usluga u zdravstvenim ustanovama na teritoriji RS, za razliku od članstva unutar različitih stomatoloških udruženja i sekcija, koje predstavljaju članstvo na dobrovoljnoj osnovi. Da bi neko postao član Komore, neophodno je da posjeduje diplomu o završenom Stomatološkom fakultetu i uvjerenje o položenom stručnom ispitu, koje zajedno sa uvjerenjima o prebivalištu i državljanstvu predaje u stručnu službu Komore, na osnovu kojih se upisuje u Imenik članova Komore i izdaje licenca i uvjerenje o samostalnom obavljanju profesionalne stomatološke djelatnosti. Period važenja licence je pet godina, a doktor stomatologije je dužan da kroz različite vrste kontinuirane edukacije za taj period sakupi 50 bodova, kako bi mogao produžiti licencu.

Može li i na koji način Komora da pomogne stomatolozima, odnosno svojim članovima u daljoj edukaciji?

- Nažalost, po važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Pravilniku o provođenju kontinuirane edukacije, Komora nema prava organizovanja stručnih skupova bilo kakve vrste, međutim u saradnji sa Medicinskim fakultetima, odsjek za stomatologiju u Banjaluci i Foči, Udruženjem stomatologa RS i drugim zdravstvenim ustanovama, se u RS organizuje godišnje dovoljan broj naučnih skupova, gdje su naše kolege u mogućnosti da čuju i prate sva nova dostignuća iz stomatologije i na taj način budu u korak sa kolegama iz inostranstva.

Sve je veća ekspanzija stomatologa i stomatoloških ordinacija u RS, posebno u Banjaluci. Smatrate li da možete da parirate kolegama iz razvijenijih zemalja u smislu opreme i usluga?

- Neadekvatna upisna politika na fakultetima, kao i mogućnost otvaranja privatnih stomatoloških fakulteta u našem bližem okruženju, dovela je do velike ekspanzije i pojave velikog broja novih kolega, doktora stomatologije, na našim prostorima. Kao lančanu reakciju smo dobili takođe i veliki broj novootvorenih stomatoloških ambulanti, pogotovo u Banjaluci. To je dovelo do stvaranja jedne zdrave konkurencije, međutim isto tako, želio bih napomenuti da je i jedan mali broj kolega iskoristio takvu situaciju i kroz neprijavljene stomatološke ambulante, uz neadekvatne uslove i znatno niže cijene, ostale kolege stavili u nezavidan položaj. U našem budućem radu ćemo se takođe boriti kroz saradnju sa inspekcijskim organima, da se ovakve pojave što prije eliminišu i da se sve kolege postave u isti položaj, a da znanje i profesionalan odnos prema radu sa pacijentima bude ono što će odlučivati kod pacijenata o njihovom izboru u smislu pružanja stomatološke usluge. Sa punim pravom mogu reći da kolege u RS ulažu velike napore u sopstvenu edukaciju, kao i opremanje vlastitih zdravstvenih ustanova, te da kao takvi stvaraju jedan pozitivan ambijent, koji je prepoznat od velikog broja pacijenata iz inostranstva, koji u sve većem broju dolaze u RS, naročito njezine pogranične gradove, u kojima mogu dobiti savremenu stomatološku uslugu jednaku kao i u nekim znatno razvijenim evropskim gradovima.

Kakvo je vaše mišljenje po pitanju stomatološkog turizma i može li Republika Srpska u tome biti lider u regionu?

- Lično, ja sam veliki pristalica razvijanja stomatološkog turizma, ali prije svega sa jednim visoko razvijenim profesionalnim odnosom prema svakom pacijentu. Svjedoci smo kako i taj stomatološki turizam može otići u nekom drugom neželjenom pravcu, prije svega kod onih kod kojih je novac na prvom mjestu, a ne etički i profesionalno pružena stomatološka usluga. Da bi jedan ovakav projekat uspio, neophodno je da ga država podrži sa svim svojim raspoloživim sredstvima. U tom pravcu u Republici Srpskoj na inicijativu Ministarstva trgovine i turizma u prošloj godini je došlo do osnivanja tzv. Klastera zdravstvenog i banjskog turizma, koji okuplja sve relevantne zdravstvene ustanove, hotele i banje, koje imaju interesa za razvijanje ovakvog jednog projekta.

Takođe, nove aviolinije uvedene sa banjalučkog aerodroma, postavljaju Banjaluku u sam centar dentalnog turizma, što se već može osjetiti u nekoliko posljednjih mjeseci po pristizanju velikog broja pacijenta iz Švedske, Belgije i Njemačke. U budućnosti je za očekivati da Republika Srpska postane prepoznatljiv brend kada je u pitanju dentalni turizam, a na nama je da stvaramo što bolje uslove za razvoj stomatologije, prateći savremene svjetske trendove, odlazeći na stalne edukacije i istovremeno primjenjujući novostvorena znanja u svakodnevnom poslu.