Zijad Blekić, predsjednik SRO - Investitori prodaju samo iz nužde, a kupci čekaju

Sarajevska berza planirala je ove godine ostvariti otprilike 390 milijuna maraka prometa, odnosno u prosjeku 31 milijun KM u jednome mjesecu. Premda je u usporedbi s proteklim godinama taj SASE-ov plan veoma skroman, sudionici tržišta kapitala već sada nagovještavaju da će ga biti veoma teško provesti. Velike nade polažu se u najavljena izdanja obveznica, iako, prema riječima Zijada Blekića, predsjednika SRO-a i direktora jedne od najvećih brokerskih kuća u zemlji Eurohausa, ne treba isključiti ni mogućnost da Vlada FBiH intervenira na tržištu kapitala.

• Iza nas je iznimno teška godina, a čini se da će ova biti još teža. Kako danas preživljavaju brokerske kuće?

- Na burzi je promet u prosjeku oko 100.000 do 200.000 maraka na dan, što je vrlo malo da bi brokerske kuće iz njega izvukle neku dobit. Živimo od provizije, a ako uzmete prosjek dnevnog trgovanja, možete vidjeti da je provizija koju brokerske kuće naplate veoma mala.

• ICM capital je prva brokerska kuća u Federaciji Bosne i Hercegovine koja je prestala raditi. Imate li najave zatvaranja još nekih brokerskih kuća?

- Najava za zatvaranje drugih brokerskih kuća još nema, iako je situacija na tržištu loša.

• Dogovaraju li se brokerske kuće međusobno o trgovinama kako bi burzu održale na infuziji?

- Brokerskim kućama nije dopušteno dogovaranje o trgovini. Njihov posao je isključivo da kupe/prodaju po najpovoljnijoj cijeni za klijenta i da ga ne ugrožavaju.

• Je li došao trenutak da se zatraži intervencija na tržištu kapitala?

- Sve se države u svijetu pokušavaju boriti protiv recesije na globalnom tržištu, pa smatram da i naše vlasti trebaju pridati veću pažnju tom problemu.

• Jeste li s direktorom Sarajevske berze Zlatanom Dedićem razgovarali o tome? Dijelite li njegovo mišljenje da pomoć treba tražiti od Vlade FBiH?

- Vlada FBiH svakako bi trebala reagirati. Trenutačno sve vlade u svijetu traže recept za prevladavanja recesije, dok samo naši političari imaju neke druge prioritete. Ovdje više nije riječ samo o tržištu kapitala, već o stanju čitave ekonomije u zemlji.

• Zašto je pala vrijednost fondova? Od 2000. godine vrijednost investicijskih fondova postala je četiri puta manja, a cijena njihovih dionica svela se na cijenu po kojoj su svojedobno otkupljivani certifikati.

- Nije pala samo cijena fondova, već i ostalih emitenata kojima se trguje na berzi. Sve to je uzrok ponude i potražnje kojima se formiraju cijene na tržištu. Onaj tko mora prodati dionice da bi došao do gotovine ne pita više koja je cijena, već prodaje samo zato da bi došao do gotovog novca. Sličan je slučaj bio kad je tržište raslo. Ljudi su dolazili i kupovali bez obzira koliko je nešto koštalo. Bilo je važno samo kupiti. Naravno, fundamentalni pokazatelji daju potpuno drugu sliku, koja je mnogo bolja u odnosu na tržišnu cijenu. Ali ponovno kažem: cijena se stvara na osnovi ponude i potražnje i dok je god ponuda veća od potražnje, cijene će se kretati u ovim granicama ili padati. Povećanjem potražnje svakako će postupno porasti i cijene kako fondova tako i drugih dionica na tržištima kapitala.

razgovarala: Elvira Ahmetović

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih