Nedim Marić, direktor Hepoka - Novim etiketama želimo prvo osvojiti domaće tržište

(Nedim Marić) Ovih dana se govori o novoj eri čuvenog mostarskog Hepoka, nekadašnjeg giganta u vinskoj proizvodnji u bivšoj Jugoslaviji. Investicioni zamah krenuo je ulaskom novog vlasnika, kompanije Zeraa Agriculture Investment, koja je prije dvije godine odlučila da Hepoku da novu šansu.

Novi Hepok želi praviti sigurne korake u svom rastu, rekao je u intervjuu za eKapiju njegov direktor Nedim Marić. Na raspolaganju sada imaju savremenu opremu, mehanizaciju, destileriju, laboratoriju i, kao i nekad, najveći vinograd u BiH. Sa Marićem smo razgovarali o ulaganjima u proteklom periodu, novim etiketama i planovima za domaće i strana tržišta.

eKapija: Kompanija Zeraa Agriculture Investment postala je vlasnik Hepoka prije skoro dvije godine i tada je najavljeno da će nekadašnji gigant ponovo stati na noge. Koji su bili prvi koraci u oživljavanju Hepoka i šta je bio prioritet u investiranju?

- Prije dolaska Zeraa-e Hepok nije imao adekvatnu opremu za proizvodnju vina visoke kvalitete. Prvi koraci su bili projektovanje pogona za proizvodnju vina i jakih alkoholnih pića. Nakon samih objekata uslijedilo je ulaganje u rashladne sisteme, kao i u procesnu opremu za primarnu preradu - prijemne koševe, selekcione stolove, muljače i prese. Zaokružili smo cijeli ciklus sa novom, savremenom opremom za proizvodnju vina.

Što se tiče proizvodnje likera, sad imamo novu, savremenu destileriju u koju je uloženo 500.000 KM. Njen kapacitet je 12.000 litara vina dnevno, i od toga dobijamo 1.200 do 1.500 litara apsolutnog alkohola tokom dana, što odgovara 350.000 do 400.000 litara apsolutnog alkohola na nivou godine. Investirali smo i 100.000 KM u laboratoriju kako bismo kvalitetno upravljali procesima. Sada, određenu analitiku radimo 2 ili 3 minute, a ranije je trebalo nekoliko sati.

Kad sve saberemo, kupoprodaja Hepoka, realizovane investicije i izmirenje obaveza koje je Hepok imao prije dolaska Zerae, iznosile su nešto više od 22 mil KM.

eKapija: Za ove dvije godine novog poslovanja u Hepoku koji su najvažniji rezultati?

- Postigli smo visok nivo kvaliteta vina i destilata. Što se tiče jakog alkohola, do dolaska Zeraa-e mi smo to uslužno radili kod drugih destilerija, prerađivali i samo finalni proizvod radili kod nas. Sada imamo savremenu destileriju marke Arnold Holstein i destilati su visoke kvalitete.

eKapija: Koje vinske etikete, rakije i likere novi Hepok nudi domaćem tržištu ?

- Prije nekoliko dana smo na tržište plasirali 14 novih etiketa, od toga sedam u kategoriji jakih alkoholnih pića i sedam vinskih. Tu su premium loza i premim travarica, i pet likera od kadulje, šipurka, smokva, višnja i malina. Što se tiče vina, imamo u ponudi tri varijante žilavke, dva šardonea, tamjaniku i vranac. Početkom naredne godine planiramo izaći sa još tri etikete crvenih vina - kaberne, merlo i vrhunski vranac.

eKapija: Koliki je kapacitet proizvodnje i da li se proizvodi izvoze van BiH?

- Cjelokupna vinarija ima kapacitet 5 miliona litara, s tim što je kapacitet proizvodnje vina vrhunskog kvaliteta 600.000 litara. Inače, proizvodimo i stona vina, koja su manjeg kvaliteta i njih najviše izvozimo u Hrvatsku.

Prošle godine smo bili najveći izvoznik vina iz BiH, i samo u Hrvatsku smo izvezli 800.000 litara. Naši kupci jesu iz Hrvatske, a imali smo saznanja da to ide i dalje.

Kada govorimo o izvozu na nova tržišta, na to ćemo još sačekati, jer nam je cilj najprije se pokazati na domaćem tržištu. Ali, svakako radimo na tome da naši proizvodi odu u evropske zemlje.

eKapija: Poznato je da je Hepokov vinograd Željuša najveći u BiH. Na kolikim površinama se odvija uzgoj i po čemu su specifični vaši lokaliteti?

- Imamo dva lokaliteta - Kosor, koji je manji i Željušu, koja je najveća plantaža u BiH. Obrađujemo 300 hektara na Željuši, što je ukupna bruto površina, a neto je 250 hektara nasada. To je najsjevernija plantaža Hercegovine i daje odlične rezultate. Ova plantaža je u bivšoj Jugoslaviji davala najbolje rezultate, pokazala su prijeratna istraživanja. Pjeskovita je, ima okrenutost ka sjeveru i jugu, dobra je osunčanost, a dolaze i povoljni vjetrovi. Više je faktora koji pogoduju ovom lokalitetu. Zemljište nije predviđeno da daje velike količine grožđa, već da to budu manji prinosi, ali visokog kvaliteta.

eKapija: Planirate li uzgoj novih sorti ili će akcenat biti na autohtonim hercegovačkim sortama?

- Trenutno na lokalitetu Željuša pola nasada je za bijelo vino, a pola za crveno. Ubuduće će biti akcenat na autohtonim sortama, zato ćemo povećati površine blatine i žilavke i sadnice su već nabavljene

eKapija: Kakvi su dalji planovi Hepoka, kako u investiranju u proizvodnju, tako i u kontekstu još jače promocije vinarstva u Hercegovini?

- Naša ideja je da radimo na 100% naših kapaciteta, te da zasadimo još slobodnih 200 hektara u narednom periodu. Prirodan rast firme mora ipak pratiti struku, a mi želimo da je taj rast 10-20% godišnje.

Teodora Brnjoš