Irena Radojević, direktorica TOBL - Banjaluci nedostaje luksuzni i hotel velikog kapaciteta
(Irena Radojević) Gradu Banjaluka je potreban luksuzni hotel visoke kategorije koji bi imao i kongresnu salu, kao i hotel velikog kapaciteta i nižih cijena, za potrebe velikih događaja i ekskurzija, rekla je nedavno imenovana direktorica Turističke organizacije Banjaluka (TOBL) Irena Radojević u intervjuu za Glas Srpske.
- Radićemo na podizanju kvaliteta usluga, to se odnosi na veće investicije u turizam i ugostiteljstvo, digitalizaciju, edukaciju… - rekla je Radojević.
Šta su turistički potencijali grada, šta nedostaje i na čemu će TOBL raditi ove godine?
- Akcenat treba da bude stavljen na smještajne kapacitete kojih nema dovoljno, što je posebno vidljivo za vrijeme velikih događaja. U hotelima, motelima, hostelima, prenoćištima, sobama za iznajmljivanje i seoskim domaćinstvima ima ukupno 1.892 ležaja. Gradu je potreban luksuzni hotel visoke kategorije koji bi imao i kongresnu salu, kao i hotel velikog kapaciteta i nižih cijena za potrebe velikih događaja i ekskurzija.
Postoje inicijative investitora za otvaranje novih hotela. Potrebno je registrovati i kategorizovati privatne apartmane i sobe, gdje po našim procjenama ima još oko 1.000 kreveta. Trenutno u Banjaluci ima 16 hostela, dok prije osam godina nije postojao nijedan, i oni su najtraženiji vid smještaja. Potreban je i auto-kamp koji bi bio u skladu sa svjetskim standardima, s obzirom na to da je naš avanturistički turizam već afirmisan u evropskim zemljama. Kamp u Krupi na Vrbasu zadovoljava većinu uslova, ali još nije registrovan.
Koje nove turističke sadržaje posjetioci mogu očekivati u Banjaluci ove godine?
- Kontinuirano promovišemo grad. Imamo Zimsku čaroliju, Zimzograd, a tu su i novogodišnji praznici. Od ove godine imamo Proljeće u Banjaluci, manifestaciju koja je planirana u saradnji sa Gradskom upravom i očekujemo da da pozitivan rezultat s obzirom na to da je grad najposjećeniji u proljeće i jesen. Nakon toga slijedi ljetna turistička sezona koja, pored manifestacija Kozara etno i Ljeto na Vrbasu, akcenat stavlja na izuzetno posjećene festivale Demofest i Fresh wave. Tu su i prepoznatljive dajak i rafting regate. Za promociju turističke ponude grada ove godine planirano je 220.000 KM.
Šta je neophodno unaprijediti u idućem periodu?
- Radićemo na podizanju kvaliteta usluga, što treba da bude jedan od prioriteta razvoja Banjaluke kao turističke destinacije. To se odnosi na veće investicije u turizam i ugostiteljstvo, digitalizaciju i internet usluge, edukaciju turističkih radnika, konobara, kuvara, vodiča, animatora, informatora, skipera i slično. Analiza turističkog brenda Banjaluke, ali i Strategija razvoja turizma grada 2013 - 2020. su definisale avanturistički turizam i manifestacije kao ključne tipove turizma koji u najkraćem periodu mogu dati najbolje rezultate. Potrebno je i dalje raditi na njihovom razvoju, što se i čini. Takođe, treba da bude poboljšan javni prevoz do pojedinih turističkih lokacija kao što je Rafting centar Karanovac, Krupa na Vrbasu, a poseban akcent stavićemo na veći izbor suvenira.
Gradska uprava već je počela pripreme za doček Nove, 2019. godine. Postaje li Banjaluka jedna od najatraktivnijih regionalnih zimskih destinacija?
- Bili smo svjedoci ogromne frekvencije ljudi na banjalučkim ulicama tokom novogodišnjih praznika. Tri večeri koncerata na otvorenom, dobra ponuda u klubovima i povoljne cijene u restoranima privukli su veliki broj turista, prije svega Slovenaca, zatim goste iz Srbije i Hrvatske, ali i iz istočnoevropskih zemalja. Na koncertima organizovanim na Trgu Krajine bilo je više od 30.000 posjetilaca, nigdje u gradu nije bilo slobodnog smještaja. Kroz Zimzograd je, za 32 dana, prošlo gotovo 300.000 posjetilaca. Nakon dočeka 2018. Banjaluka je postala jedno od prepoznatljivih prazničnih odredišta u regionu. Na osnovu svih podataka očekujemo da iduća zimska sezona bude uspješnija, jer će i program biti sadržajniji.
Koliko je turista registrovano u 2017?
- U Banjaluci je tokom prošle godine registrovano 84.157 dolazaka i gotovo 130.000 noćenja, što je u odnosu na 2016. godinu blagi rast.
- Radićemo na podizanju kvaliteta usluga, to se odnosi na veće investicije u turizam i ugostiteljstvo, digitalizaciju, edukaciju… - rekla je Radojević.
Šta su turistički potencijali grada, šta nedostaje i na čemu će TOBL raditi ove godine?
- Akcenat treba da bude stavljen na smještajne kapacitete kojih nema dovoljno, što je posebno vidljivo za vrijeme velikih događaja. U hotelima, motelima, hostelima, prenoćištima, sobama za iznajmljivanje i seoskim domaćinstvima ima ukupno 1.892 ležaja. Gradu je potreban luksuzni hotel visoke kategorije koji bi imao i kongresnu salu, kao i hotel velikog kapaciteta i nižih cijena za potrebe velikih događaja i ekskurzija.
Postoje inicijative investitora za otvaranje novih hotela. Potrebno je registrovati i kategorizovati privatne apartmane i sobe, gdje po našim procjenama ima još oko 1.000 kreveta. Trenutno u Banjaluci ima 16 hostela, dok prije osam godina nije postojao nijedan, i oni su najtraženiji vid smještaja. Potreban je i auto-kamp koji bi bio u skladu sa svjetskim standardima, s obzirom na to da je naš avanturistički turizam već afirmisan u evropskim zemljama. Kamp u Krupi na Vrbasu zadovoljava većinu uslova, ali još nije registrovan.
Koje nove turističke sadržaje posjetioci mogu očekivati u Banjaluci ove godine?
- Kontinuirano promovišemo grad. Imamo Zimsku čaroliju, Zimzograd, a tu su i novogodišnji praznici. Od ove godine imamo Proljeće u Banjaluci, manifestaciju koja je planirana u saradnji sa Gradskom upravom i očekujemo da da pozitivan rezultat s obzirom na to da je grad najposjećeniji u proljeće i jesen. Nakon toga slijedi ljetna turistička sezona koja, pored manifestacija Kozara etno i Ljeto na Vrbasu, akcenat stavlja na izuzetno posjećene festivale Demofest i Fresh wave. Tu su i prepoznatljive dajak i rafting regate. Za promociju turističke ponude grada ove godine planirano je 220.000 KM.
Šta je neophodno unaprijediti u idućem periodu?
(Foto: alice-photo/shutterstock.com)
Gradska uprava već je počela pripreme za doček Nove, 2019. godine. Postaje li Banjaluka jedna od najatraktivnijih regionalnih zimskih destinacija?
- Bili smo svjedoci ogromne frekvencije ljudi na banjalučkim ulicama tokom novogodišnjih praznika. Tri večeri koncerata na otvorenom, dobra ponuda u klubovima i povoljne cijene u restoranima privukli su veliki broj turista, prije svega Slovenaca, zatim goste iz Srbije i Hrvatske, ali i iz istočnoevropskih zemalja. Na koncertima organizovanim na Trgu Krajine bilo je više od 30.000 posjetilaca, nigdje u gradu nije bilo slobodnog smještaja. Kroz Zimzograd je, za 32 dana, prošlo gotovo 300.000 posjetilaca. Nakon dočeka 2018. Banjaluka je postala jedno od prepoznatljivih prazničnih odredišta u regionu. Na osnovu svih podataka očekujemo da iduća zimska sezona bude uspješnija, jer će i program biti sadržajniji.
Koliko je turista registrovano u 2017?
- U Banjaluci je tokom prošle godine registrovano 84.157 dolazaka i gotovo 130.000 noćenja, što je u odnosu na 2016. godinu blagi rast.
Firme:
Turistička organizacija grada Banja Luka
Turistička organizacija grada Banja Luka
Grad Banja Luka
Tagovi:
TOBL
Irena Radojević
hoteli Banjaluka
hoteli u Banjaluci
luksuzni hoteli u Banjaluci
hoteli visoke kategorije
hoteli sa kongresnom salom
kongresne sale u Banjaluci
Zimzograd
Demofest
Fresh wave
Kozara etno
Ljeto na Vrbasu
broj turista u Banjaluci
hosteli u Banjaluci
hosteli Banjaluka
rafting Banjaluka
avanturistički turizam Banjaluka
manifestacioni turizam Banjaluka
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora